Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 55. sjednici, održanoj 31. svibnja 2023., razmotrio je Prijedlog zakona o osnivanju Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 501, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2023.    
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u lipnju 2022. godine donijela Odluku o pristupanju osnivanja Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora (dalje u tekstu: Centar za OSINT). Tom odlukom je ovlaštena Sigurnosno-obavještajna agencija za  poduzimanje radnji koje prethode formalnom osnivanju Centra za OSINT. 
Nastavno je naglasio da je Centar za OSINT središnje mjesto znanja, stručnosti i iskustva u ovom području na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Njegova posebnost jest da centar izvrsnosti ovakvog tipa do sada nije formiran u međunarodnoj obavještajnoj zajednici. Činjenica da se Centar za OSINT osniva i da njime rukovodi Republika Hrvatska predstavlja snažan pokazatelj važnosti Republike Hrvatske i njezinog sigurnosno-obavještajnog sustava na međunarodnoj razini.
Po svom pravnom obliku Centar za OSINT je neprofitna ustanova koju osniva Republika Hrvatska, a osnivačka prava obavlja Sigurnosno-obavještajna agencija. Zakon predviđa ravnatelja, Upravni odbor i Tajništvo kao tijela Centra za OSINT te propisuje njihov djelokrug rada.
Vezano za potrebna financijska sredstva za provedbu Zakona, predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se djelovanje Centra za OSINT financirati, između ostalog, i članarinama, vlastitim prihodima, sredstvima iz EU fondova i na drugi način.
Iz državnog proračuna osiguravaju se plaće i druga materijalna prava ravnatelja i zamjenika ravnatelja, troškovi najma i održavanja prostora te režijski troškovi, a u prvoj godini rada i opremanje Centra za OSINT. Za primjenu predmetnog Zakona u 2023. godini potrebno je 331.807,00 eura. Od tog iznosa je već osigurano 66.361,00 euro (za zakup prostora i režije), dok je potrebno osigurati sredstva za plaće te za opremanje u iznosu od 265.446,00 eura. Za 2024. i 2025. godinu osigurana su sredstva za zakup prostora i režije, ali je potrebno osigurati sredstva za plaće u iznosu 119.451,00 euro godišnje.
Zaključno je naglasio da je predviđeno donošenje Zakona po hitnom postupku s obzirom na aktualno sigurnosno okruženje koje karakterizira niz prijetnji kao što su transnacionalni terorizam, hibridne prijetnje, širenje oružja za masovno uništenje, organizirani i gospodarski kriminal, migracije stanovništva i drugo.

Uvodno je predsjednik Odbora istaknuo da je Odbor na svojoj 53. (tematskoj) sjednici u iscrpnoj prezentaciji upoznat sa svim predloženim rješenjima koja se tiču osnivanja Centra za OSINT i izazovima koji predstoje u implementaciji Zakona. S tim u vezi, pozdravio je „otvorenost“ predlagatelja, odnosno naglasio da je predlagatelj uzeo u obzir sve primjedbe i prijedloge izražene tijekom i nakon tematske sjednice Odbora te iste ugradio u zakonski tekst.
U raspravi su članovi Odbora zatražili pojašnjenje vezano za trajanje mandata članovima Upravnog odbora, odnosno postavili su pitanje radi li se o mandatu „tijela“ koji traje četiri godine, neovisno kada su predstavnici pojedinih država članica postali članovi Upravnog odbora, ili predstavnici država članica u Upravnom odboru imaju „svoj“ samostalni mandat koji individualno traje četiri godine, a računa se od dana njihova imenovanja.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da će svaka država članica biti predstavljena u Upravnom odboru s jednim predstavnikom, neovisno je li jedna ili više njenih agencija potpisalo Memorandum o suradnji, uzimajući u obzir da se Memorandum o suradnji potpisuje s agencijama, a ne s državama. Na državi članici je odluka hoće li svoga predstavnika u Upravnom odboru mijenjati svake godine ili svake dvije godine mandata, ili će primijeniti neku drugu varijantu, dok će mandat predsjednika Upravnog odbora biti četiri godine. Primarni pravni akt kojim će se ta pitanja podrobnije urediti je statut Centra za OSINT koji donosi Upravni odbor, a koji će omogućiti da države članice mogu te odnose urediti na način koji im je najprihvatljiviji.
Članovi Odbora su se osvrnuli i na članak 8. stavak 7. zakonskog prijedloga koji utvrđuje da je ravnatelj ovlašten sklopiti pravni posao čija vrijednost ne prelazi iznos od 150.000,00 eura. Predstavnici predlagatelja su istaknuli da je isto utvrđeno sukladno odredbama Zakona o ustanovama, s obzirom da se Centar za OSINT ustrojava kao javna ustanova. Iako je intencija da se u ovaj Zakon ugrađuju odredbe koje se razlikuju od odredbi Zakona o ustanovama, a na institute koji nisu regulirani  Zakonom supsidijarno će se primjenjivati Zakon o ustanovama, prevladalo je stajalište da se ta odredba ugradi u Zakon kako ne bi bilo dvojbe o ovlaštenju ravnatelja.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O  OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, 
OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA

     Siniša Hajdaš Dončić