Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 7. studenoga 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine. 

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja naveo je kako se imajući u vidu stanje u društvu te mišljenje javnosti, može zaključiti da izmjena datuma blagdana iz 2001. godine nije postigla očekivani učinak u smislu prepoznavanja i razlikovanja bitnih datuma novije hrvatske povijesti i poistovjećivanja hrvatskih građana s njima. Posebno, obilježavanje dana 25. lipnja kao Dana državnosti izvan školske godine rezultiralo je slabim prepoznavanjem tog datuma među mladima, čime je dodatno umanjeno njegovo prihvaćanje i percepcija njegove važnosti. Zbog navedenog, ovim se prijedlogom Zakona predlažu promijeniti važeće odredbe, a uz zadržavanje ukupnog broja neradnih dana tijekom godine na istoj razini.

U raspravi je ukazano kako je u „...izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske jasno definirano da državnost Republike Hrvatske proizlazi iz antifašističke borbe i  ZAVNOH-a...“ te kako, je s tim u vezi, donošenjem Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj još 1996. godine, Dan antifašističke borbe bio utvrđen kao blagdan u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je kako „...ovaj Prijedlog zakona u potpunosti korespondira izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske...“. 

Predloženo je preispitati izmjenu odredbe članka 2. stavka 1. podstavka 1. na način da glasi: „Dan donošenja Rezolucije o sjedinjenju Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom“te je  predloženo u podstavku 8. brisati riječi: „nacizma, fašizma i komunizma“. 

Osim toga, istaknuta je potreba šireg konsenzusa oko pojedinih odredaba ovoga Prijedloga te je s tim u vezi predložena mogućnost rasprave navedenog Prijedloga zakona u redovnoj zakonodavnoj proceduri (dva čitanja). 

Izneseno je stajalište kako je potrebno zadržati 8. listopada – Dan neovisnosti kao blagdan te preispitati mogućnost drugačijeg naziva za Dan državnosti koji je ovim Prijedlogom određen kao blagdan, a koji će se obilježavati 30. svibnja. 

S obzirom na predloženi blagdan Dan državnosti koji bi se obilježavao 30. svibnja, istaknuto je kako je navedeni datum predložen jer se tog datuma sastao i konstituirao prvi višestranački Sabor kao izraz volje građana iskazane na prvim slobodnim demokratskim izborima, kada su ujedno donesene odluke koje su odredile Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu.  

Također, podržano je određivanje blagdana 18. studenoga kao Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te je predloženo preispitati mogućnost dodatnog obuhvata „...svih mjesta gdje su bila stradanja...“.

Izraženo je mišljenje kako se Prijedlogom zakona predlaže previše (13) blagdana te kako je takvim rješenjem ujedno uvedeno previše neradnih dana, a ispustilo se propisati kao blagdan 1. srpnja kao dan kada je Republika Hrvatska postala punopravna članica Europske unije. Isto tako izneseno je stajalište kako su od 13 predloženih blagdana „...svega 2 konstitutivno-političke prirode (Dan državnosti i Dan antifašističke borbe), a ostali crkveno-komemoracijski...“.

Osim toga navedeno je kako bi za spomendan određen u članku 2. stavku 1. podstavku 6. „subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju“ bilo potrebno odrediti točniji datum s obzirom na njegovo terminološko određenje. 

Odbor izvješćuje da nije mogao utvrditi stajalište o potrebi donošenja ovoga Zakona (5 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“). 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio akademika Željka Reinera, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
akademik Željko Reiner