Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 79. sjednici Odbora, održanoj 6. studenoga 2019., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je istaknula da se ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna ne povećava razina rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka. Međutim, zbog dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna, kao i zbog događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna, na pojedinim stavkama bilo je potrebno izvršiti određene preraspodjele.

Novim planom za 2019. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 140,3 milijarde kuna na 139,0 milijardi kuna, odnosno za 1,3 milijarde kuna, s tim da se rashodi koji se financiraju iz izvora i koji utječu na rezultat proračuna opće države, zadržavaju na istoj razini od 111,5 milijardi kuna. Povećana su izdvajanja za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna, a dodatna su sredstva osigurana za rashode za zaposlene u iznosu od 494,2 milijuna kuna. Uz to, osigurana su i sredstva za financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350,0 milijuna kuna. Uz navedeno povećani su rashodi za prava iz sustava socijalne skrbi (osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) i to u iznosu od 175,5 milijuna kuna te za dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41,0 milijuna kuna. 

Osigurana su dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 122 milijuna kuna, iznijela je predstavnica Ministarstva financija te je istaknula da se osiguralo, pronalazeći uštede u državnom proračunu unazad tri godine, dodatnih 1,87 milijardi kuna za podmirenje dospjelih obveza u zdravstvenom sektoru. S tim u vezi, u raspravi je postavljeno pitanje koliki je ukupan trošak, tj. financiranje javnog zdravstva, na što nije dobiven odgovor te će, kako je odgovorila predstavnica Ministarstva, o tome uputiti  pismeni odgovor. 

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP) koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici. 

Predstavnik Ministarstva zdravstva naglasio je da su unutarnjom preraspodjelom sredstava osigurana sredstva za podmirenja svih stvorenih obveza Ministarstva zdravstva, kao i za dugovanja zdravstvenih ustanova dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala u ukupnom iznosu od 122.000.000 kuna, kao i za provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske vezano za pomoć županijama u borbi protiv najezde komaraca u ukupnom iznosu od 5.000.000 kuna. Kako je napomenuo, Prijedlogom izmjena i dopuna povećan je plan na ostalim izvorima financiranja, najznačajnije na izvoru financiranja 43 - Ostali prihodi za posebne namjene, u koje su u najznačajnijem dijelu uključeni prihodi od HZZO-a, i to sa 11.824.501.774 kune, na 12.325.761.728 kuna, što je povećanje za 501.259.954 kune, na što je u značajnom dijelu utjecalo povećanje troškova za lijekove, pomoćni, sanitetski i ostali materijal u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i klinikama u iznosu od 462,6 milijuna kuna.
          
Financijskim planom HZZO-a za 2019. godinu prihodi i rashodi planirani su u iznosu od 25.835.000.000 kn. Procjenjuje se da će HZZO do kraja tekuće godine ostvariti veće prihode od planiranih za 650.000.000 kuna na stavci prihodi od doprinosa. Isto tako, kako je iznio ravnatelj HZZO-a, s obzirom na to da se neće utrošiti predviđena sredstva za EU projekte (e-HZZO, e-lijekovi i DRG) u 2019.godini, za dio sredstava koji se pokriva iz EU fondova, smanjena je stavka Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU za 38.780.000 kn.  Slijedom navedenog, ukupno povećanje prihoda iznosi 611.220.000 kuna koji će se rasporediti najvećim dijelom na aktivnosti  koje pokrivaju troškove zdravstvene zaštite, naknade plaća zbog privremene nesposobnosti za rad uz istodobnu preraspodjelu između drugih aktivnosti rashodovne strane financijskog plana. 

U raspravi, postavljeno je pitanje o razlozima zbog kojih je došlo do zastoja u provedbi nekih programa i projekta EU, na što je odgovoreno kako postoje određeni problemi vezani za dokumentaciju, međutim oni su više prisutni u nekim drugim resorima, dok je pri HZZO-u i Ministarstvu zdravstva  njihovo rješavanje u toku.

Imenovana članica Odbora skrenula je tijekom rasprave pažnju na problem gubitka prava na besplatno dopunsko osiguranje, koje je usklađivanjem mirovina izgubilo čak deset tisuća umirovljenika, a za koje nisu osigurana sredstva u Izmjenama i dopunama proračuna. Za isto smatra da bi se trebalo pronaći što skorije rješenje.

Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obrazložila je ukupni Financijski plan MDOMSP-a za 2019. godinu, koji nakon rebalansa iznosi 6.149.703.651 kuna (od čega se 5.412.828.222 kuna odnosi na limitirane izvore financiranja, a 736.875.429 kuna na ostale izvore financiranja). Financijski plan ukupno je povećan za 210.853.950 kuna (povećanje od 200.570.000 odnosi se na limitirane izvore financiranja, a povećanje od 10.283.950 odnosi se na ostale izvore financiranja). 

Tijekom rasprave razmotreno je povećanje trenda rasta broja korisnika prava na osobnu invalidninu te rast sredstava potrebnih za isplatu navedenog prava što je uzrokovano povećanjem visine naknade koja je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN 130/2017 od 30. prosinca 2017. godine) povećana s 200% osnovice na 300% osnovice.

Također, pojedini članovi Odbora postavili su pitanje dječjeg doplatka, za koji smatraju da je nedostatan te da sredstva vezana za njegovo osiguranje nisu dobro isplanirana jer su ostala neutrošena. Za isto su bili mišljenja i prilikom rasprave o Zajamčenoj minimalnoj naknadi, pri čemu su istaknuli problem imovinskog cenzusa. Vezano za dječji doplatak predstavnica resornog ministarstva složila se s činjenicom da je planirani broj dodatnog uključivanja djece koja će imati pravo na doplatak bio precijenjen, ali je također naglasila da se trenutačno radi na izmjenama i dopunama Zakona o dječjem doplatku gdje će se u idućoj godini povećati cenzus i proširiti će se obuhvat ljudi koji bi imali pravo na dječji doplatak. Također je, vezano uz minimalnu naknadu, istaknula da se radi na novom Zakonu o socijalnoj skrbi gdje se preispituje model i najniži cenzus, dobivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, a mijenjaju se i koeficijenti. Istaknula je kako je cilj novog zakona da u sustavu socijalne skrbi i zajamčenoj minimalnoj naknadi ostanu samo radno nesposobne osobe i njihovi članovi obitelji.
    
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“,3 “protiv“ i 2 „suzdržana“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU

te sljedećih odluka:
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, 
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, 
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.