Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 40. sjednici, održanoj 30. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
    Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu  i projekcijama za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su ukupni prihodi u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. 
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a. 
Na takva kretanja u prvom redu utječu znatno smanjenje transfera proračunskih sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), potpora za očuvanje radnih mjesta, sredstava za sanaciju dugova bolnica te jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja. Na drugoj strani znatno se, u prvom redu, povećavaju rashodi vezani uz posljedice potresa, sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav te kamate na obveznice i kredite.
Odbor se posebno osvrnuo i proveo raspravu u dijelu proračuna u području zdravstva i socijalne politike, odnosno na planirana sredstva u razdjelu Ministarstva zdravstva, HZZO-a i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. 
Prijedlog državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2022. i projekcija za 2023. i 2024. , iz svih izvora financiranja, iznosi ukupno 16.063.536.544,00 kuna, a u limitu iznosi 5.258.439.245 kuna. U razdjelu Ministarstva zdravstva Prijedlog za 2022. iznosi 4.778.528.339 (limitirani izvori financiranja), a iz svih izvora financiranja za 2022. iznosi 5.133.940.325,00 kuna. Prijedlogom Državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2022. – 2024. godine planirana su najznačajnija sredstva za transfer HZZO-u iznosu od 2.99 mlrd. kuna, za trošak sanacije zdravstvenih ustanova  516 mil. kuna te isplatu prekovremenog rada 508.8 mil. kuna. Za obnovu zdravstvene infrastrukture oštećene u potresu iz Fonda solidarnosti predviđeno je 728 mil. kuna, a iz Mehanizma oporavka i otpornosti 219 mil. kuna. Značajne investicije planirane su za Klinički bolnički centar Rijeka u iznosu od 124 mil. kuna te za Opću bolnicu Pula 44.124.000 kuna (udio Ministarstva zdravstva). 
    Ukupni prihodi HZZO-a za 2022. planirani su u iznosu od 30.107.702.000 kuna, što je 3,20 % manje nego u 2021., zbog manjeg iznosa prihoda od proračuna u narednom planskom razdoblju. Projekcija iznosa ukupnih prihoda za 2023. je 31.158.339.000 kuna ili  3,49 % više nego u 2022., a za 2024. u iznosu od 31.793.759.000 kuna ili 2,04 % više nego u 2023. S obzirom na značajnu financijsku potporu zdravstvenom sustavu iz proračuna u 2021. godini, limit proračunskih transfera HZZO-u u okviru financijskog plana Ministarstva zdravstva za 2022. je smanjen i utvrđen u iznosu od 2.990.000.000 kuna, a 2.760.000.000 kuna u projekcijama za 2023. i 2024. U okviru procijenjenih mogućnosti ostvarenja ukupnih prihoda HZZO-a za plansko razdoblje 2022.-2024., pored osiguranih sredstava za zdravstvenu zaštitu i naknade, potrebno je osigurati i povrat beskamatnog zajma koji je HZZO obvezan vratiti do 2023. u ukupnom iznosu od 1.047.580.000 kuna (350 mil. kuna u 2022. i 697,58 mil. kuna u 2023.). Tako su ukupni rashodi za 2022. planirani u iznosu od  29.757.702.000 kuna ili 3,71 % manje nego u 2021., zbog već spomenutih dodatnih sredstava iz proračuna koja su kroz Izmjene i dopune financijskog plana HZZO-a doznačena u 2021. U projekciji za 2023. ukupni rashodi planirani su u iznosu od 30.460.759.000 kuna ili 2,36 % više nego u 2022., a u projekciji za 2024. 31.793.759.000 kuna ili 4,38 % više nego u 2023.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstva) iznijela je Prijedlog financijskog plana za 2022. koji iznosi ukupno 55.206.594.824 kuna, od čega se  52.602.205.363 kuna odnosi na proračunska sredstva (opći prihodi i primici), a iznos od 2.604.389.461 kuna na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene, vlastiti prihodi). Plan je manji je za 3.893.627.362 kuna u odnosu na Financijski plan za 2021. godinu, koji je iznosio 59.100.222.186 kuna. Predloženo smanjenje sredstava po svim izvorima financiranja u financijskom planu za 2022. iznosi 5.148.149.349 i odnosi se na Hrvatski zavod za zapošljavanje, zbog očekivanog smanjenog broja isplata potpora za očuvanje radnih mjesta uzrokovanih korona virusom. Kako je dalje istaknula, povećanja sredstava po svim izvorima financiranja u financijskom planu za 2022. iznose na razdjelu Ministarstva 112.181.057 kuna zbog povećanja sredstava za Nacionalni plana oporavka i otpornosti (NPOO-a), povećanja sredstava za ugovorne pružatelje usluga i za projekte u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF-a). Za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi planirano je povećanje sredstava u iznosu od 724.358.440 kune za potrebe provedbe novog Zakona o socijalnoj skrbi (najznačajnija povećanja odnose se na isplate socijalnih naknada: osobne invalidnine, doplatak za pomoć i njegu, zajamčene minimalne naknade). Također, za Centre za profesionalnu rehabilitaciju planirano je povećanje sredstava u iznosu od 2.229.594 kuna zbog daljnjeg razvoja sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, planiranog povećanog broja osoba s invaliditetom uključenih u proces profesionalne rehabilitacije, planiranog zapošljavanja nedostajućih stručnjaka, te popune stručnih timova angažiranih na poslovima pružanja usluga profesionalne rehabilitacije. Na poziciji Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom povećanje sredstava je u iznosu od 3.227.944 kuna za provedbu aktivnosti u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Povećanje sredstava planirano je u iznosu od 387.715.469 kuna za više planirane rashode za mirovine i mirovinska primanja, zbog redovnog usklađivanja mirovina i promjene strukture i broja korisnika. 
U raspravi članovi odbora podržali su donošenje državnog proračuna. Najviše upita usmjerenih prema predlagateljima bilo je u dijelu planiranih sredstava za financiranje pripravničkog staža zdravstvenih djelatnika kao i specijalizacija, za koje su predviđena znatno manja sredstva. Postavljeno je i pitanje manjih sredstava planiranih za primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu te povećanje izdvajanja za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Imenovani član Odbora s tim u vezi bio je mišljenja da se radi o jačem ulaganju u privatno zdravstvo, što je predlagatelj demantirao, s obzirom na to da se radi o povećanju izdvajanja u zdravstvenu zaštitu u Domovima zdravlja i vanbolničkim ordinacijama. 
Na kraju rasprave pohvaljeno je povećanje sredstava planiranih za prevenciju u području zdravstva, koje je s prošlogodišnjih 13.160.237 poraslo na 17.566.812 kuna, što će zasigurno doprinijeti boljim ishodima liječenja i boljem zdravlju građana. Također su pohvaljena i povećana izdvajanja na razdjelu Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade koji se  povećava u odnosu na 2021. godinu, i to za oko 150 milijuna kuna, iz razloga što su u njemu planirana sredstva za provedbu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta, kao i izrazito povećanje limita roditeljskih naknada (za drugih šest mjeseci djetetova života) na 7.500 kuna.     
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 7„za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I
PROJEKCIJA ZA 2023. I  2024. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu  i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     
     
                          

POTPREDSJEDNICA ODBORA 

                                   prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr. med.