Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 7. ožujka 2023. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu i Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2021. godine i aktom od 26. travnja 2022. godine.  
Odbor je raspravio Izvješća u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/21-12/49, Urbroj: 50301-21/06-22-8 od 27. siječnja 2022. godine i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/22-12/40, Urbroj: 50301-21/06-23-6 od 8. veljače 2023. godine.
Odbor je o predmetnim izvješćima proveo objedinjenu raspravu. 
U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda naglasio je da se u Izvješću navode pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda Republike Hrvatske, županijskih, općinskih i specijaliziranih sudova. Također je ukazao na odredbu članka 45. stavka 6. Zakona o sudovima koja propisuje da prilikom zauzimanja stajališta, Hrvatski sabor neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca niti će na drugi način dovoditi u pitanje samostalnost i neovisnost sudaca i sudbene vlasti. U nastavku izlaganja izvijestio je da je u izvještajnom razdoblju efikasnost rada sudova bila  manja što se može jednim dijelom može opravdati radom u uvjetima provođenja COVID mjera, budući da svi sudovi nisu mogli osigurati prostorne  i tehničke uvjete rada. Što se tiče kadrova u pravosuđu i dobne strukture istaknuo je da se broj sudaca svake godine smanjuje, da ni jedan sudac nije mlađi od 30 godina, zbog dugotrajnog studija, obavezne prakse, polaganja pravosudnog ispita i pohađanja  Državne škole za pravosudne dužnosnike. Da bi mlađe osobe mogle ući u sustav potrebno je preispitati vjerodostojnost Državne škole za pravosudne dužnosnike, jer je pravosudni ispit uvijek bio koncipiran tako da je bio čvrsti kriterij ulaska u pravosuđe i državno odvjetništvo. Što se tiče broja predmeta činjenica je da se svake godine na sudovima primi preko milijun predmeta, predmeti sistemske naravi kao što su krediti u švicarskim francima ili sporovi koji proizlaze iz temeljnih kolektivnih ugovora jesu predmeti koji opterećuju i bez takvih predmeta situacija bi bila znatno bolja. Što se tiče brzine rješavanja predmeta, na županijskim sudovima postignut je značajan napredak, to se može pripisati algoritmu automatske dodjele žalbenih predmeta u rad, takvom dodjelom predmeta pojačana je efikasnost županijskih sudova i rasterećenje onih sudova koji su imali najveći broj predmeta. Ista situacija dobre efikasnosti i smanjenja broja predmeta dogodila se i na Visokom trgovačkom sudu RH, taj sud će u narednom periodu poraditi na kvaliteti presuda. Situacija nije dobra na općinskim sudovima gdje je velik broj predmeta vezan za kredite i prava iz kolektivnih ugovora kao i na trgovačkim sudovima. U zemljišnoknjižnim predmetima velike su razlike, dok pojedine gruntovnice rješavaju probleme u nekoliko dana, problemi su na gruntovnicama Splita, Makarske, Zadra i drugih gradova na obali, dijelom je pitanje nebrige i povijesti upisa, a dijelom što gruntovnice nisu dobile odobrenja za zapošljavanje zemljišnoknjižnih referenata. Stanje u zagrebačkoj gruntovnici postepeno se sređuje. Upravni sudovi su u radu relativno dobri. Od osnivanja Visokog prekršajnog suda RH postoji sistemski problem u pripajanju prekršajnih sudova općinskim sudovima izuzev Zagreba i Splita. Dogodilo se da su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca, posljedica toga je smanjena efikasnost u prekršajnim predmetima. To stanje se prati i poduzimaju potrebne mjere u suradnji predsjednika Visokog prekršajnog suda i predsjednika općinskih sudova. Što se tiče starih predmeta njihov broj se smanjuje. Županijskim sudovima naloženo je da dostave izvješća o onim predmetima koji su rezultat ukidnih odluka Europskog suda za ljudska prava. Smatra da bi se stanje dodatno popravilo kada bi se taj posao sucima više vrednovao, budući da postoje objektivni razlozi zašto ti predmeti nisu riješeni. Osim toga iznio je da u dogovoru s predsjednicima sudova za suce koji rade na starim predmetima, taj posao treba biti vrednovan kao opravdan razlog u slučaju neostvarenja norme. Svakako je pitanje starih predmeta primarno u rješavanju, budući da u vrednovanju Europske unije dosta zaostajemo. U radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske problem je u građanskom odjelu, od uvođenja revizije po dopuštenju stanje se bitno promijenilo, osim toga suci raspoređeni na dvije godine na Vrhovni sud, također pridonose smanjenju predmeta. Istaknuo je da je stanje na Kaznenom odjelu dobro, jer su žalbeni predmeti prebačeni na Visoki kazneni sud RH. Za suce kaznenog odjela  napomenuo je da je njihov broj smanjen odlaskom u mirovinu, te da će suci Kaznenog odjela postupati po izvanrednim pravnim lijekovima na odluke Visokog kaznenog suda. Što se tiče uvjeta rada loše je stanje zgrada, prostori su nefunkcionalni, pokazalo se to u radu sudova pri provođenju COVID mjera. Sudovi su ovisni o Ministarstvu pravosuđa, i tu bi trebalo mijenjati i slijediti praksu drugih europskih zemalja. Stanje u Gradu Zagrebu nije dobro počevši od Općinskog suda, Trgovačkog suda u Zagrebu, dodatno je pogoršano potresom. Istaknuo je i pitanje plaća sudaca, naglasivši da iako postoji Zakon o plaćama sudaca koji je više puta mijenjan, ne postoji koncepcija koja bi osigurala neovisnost i položaj sudaca. Mišljenja je da bi po uzoru na druge zemlje trebalo urediti pitanje mirovine sudaca i usklađivanje plaća s rastom troškova života. Napominje da su plaće službenika i namještenika sudova minimalne, da sudski savjetnici imaju status državnih službenika, iako po odredbama Zakona o parničnom postupku provode sudske poslove, te bi trebali biti sudski službenici. Poslovi koje obavljaju specifični su za poslove u pravosuđu, primjerice za posao sudskog zapisničara potrebne su dvije godine rada za uredno obavljanje, i kada osposobljeni ljudi odlaze za sudova to su ogromni gubici. 

Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vrhovnog suda uslijedile su replike članova Odbora za pravosuđe i prisutnih zastupnika.

Predsjedniku Vrhovnog suda postavljeno je pitanje kakav je njegov stav u vezi najavljenih izmjena Zakona o kaznenom postupku u vezi curenja informacija u istragama, te kako je moguće da sudac u postupku priznavanja strane sudske odluke ne napravi ni minimum provjere dokumenata o posvajanju djeteta. Poznato je da R. Kongo zabranjuje međunarodna posvojenja od 2017., u vezi izjave da su suci u spornim predmetima preuzeli rizik, upitan je zašto suci nemaju razumijevanje za posvojenja naše djece. U odgovoru predsjednik suda naglasio je kako nije dobro da cure informacije iz istraga, niti je dobra najava izmjene propisa bez dobre provjere, to su temeljni zakoni, i nije ih dobro mijenjati radi jedne stvari. Potrebno je analizirati primjenu zakona, formirati skupinu, između ostaloga analizirati i da li je osnivanje Visokog kaznenog suda RH umanjilo ulogu Vrhovnog suda RH, nakon takve analize odlučiti o promjenama zakona. Na pitanje o posvojenju odgovorio je da su domaća posvojenja upravni postupci te da o njima odlučuju upravna tijela, dok odluke o međunarodnim posvojenjima podliježu sudskom postupku priznavanja, smatra da kod nas postoji pravna praznina, na temelju rješenja o priznanju trebalo bi provjeriti i ostale pretpostavke za posvojenje. 
Nadalje, postavljeno pitanje je snosi li kao predsjednik suda odgovornost za zastaru u predmetu Indeks i predmetu Vrtovi sunca, i koje je radnje poduzeo po pitanju zastare predmeta i odštete. U odgovoru predsjednik Vrhovnog suda naglasio je da nije u mogućnosti davati odgovore u konkretnim predmetima.
Također, Izvješće je pohvaljeno u dijelu analize stanja u pravosuđu i prijedloga mjera. Postavljen je upit vezan za veliki predmet koji opterećuje pravosuđe i prijeti mu zastara, a u kojem je sudska evidencija vratila predmet radi usuglašavanja stajališta, kada se može očekivati donošenje odluke. Predsjednik je u odgovoru istaknuo da se radi sve što je uobičajeno u ovakvim slučajevima, da je postupak u tijeku, te da nije neuobičajeno da postoje suprotstavljena mišljenja.
Osim toga, u odnosu na godišnji priljev predmeta od preko milijun i neriješene stare predmete, iskazana je bojazan da će se broj neriješenih predmeta povećavati. S obzirom da je u Izvješću izneseno koliko država i poduzeća u vlasništvu države produciraju sudskih postupaka i da je predloženo povlačenje određenog broja tužbi, postavljen je upit da li su se resorni ministar ili Vlada RH o tome očitovali. U odgovoru je predsjednik istaknuo da na sastanku s ministrom pravosuđa o tome nije bilo riječi, nego o plaćama svih zaposlenika na sudovima. Bilo je riječi i o imenovanjima vještaka i donošenju pravilnika, postupak imenovanja vještaka prenosi se na ministra pravosuđa i smatra da to nije dobro rješenje.  
Također, uz konstataciju pomaka u pravosuđu, postavljen je upit kakav je stav predsjednika suda po pitanju presumpcije nevinosti u kontekstu medijskih objava u istragama, u kojem bi se smjeru trebala razvijati sudska praksa. U odgovoru predsjednik je istaknuo da mediji trebaju biti profesionalniji, te da su određene stvari nedopustive u istrazi, mediji ne smiju prejudicirati krivnju i osuđivati ljude unaprijed. 
Nadalje, postavljeni su upiti vezani za problematiku ovrha, sudjelovanja javnih bilježnika i FINA-e u ovršnim postupcima, preporuka za regulaciju, pitanja apsolutne zastare te prodaje nekretnina putem FINA-e. U odgovoru predsjednik je istaknuo da je većina blokiranih u domeni potrošačkog prava, temelj blokada su ovršni naslovi, bez kontradiktornog postupka pred sudom. Iznio je da je suština EU prakse u tome da ovakav način izdavanja rješenja o ovrsi bez mogućnosti uvida u ugovor krši potrošačko pravo. Primjena europskog prava je obvezujuća i za to su nadležni sudovi, sud ima pravo otkloniti primjenu domaćeg zakona ako utvrdi da njezin konačan učinak onemogućuje punu primjenu direktive. U svim zakonima o potrošačkim kreditiranjima može se promijeniti opće pravilo uračunavanja.
Osim toga, u vezi plaća istaknuto je da su podignute 2019. godine, da je iskorak i digitalizacija, rad na daljinu, uvedena je revizija po dopuštenju, počeo je s radom Visoki kazneni sud, uložena su znatna sredstva u gruntovnice i zgrade sudova, u vezi iznesenog postavljen je upit smatra li predsjednik da postoji sustavna namjera blokiranja pravosuđa. U odgovoru predsjednik je istaknuo da je stanje rezultat 30-godišnjeg zanemarivanja, da se dosta radi i ulaže i sredstvima Svjetske banke, no unatoč tome to nije dovoljno. Nema sustavnih rješenja.
Također, u replici je izneseno da percepcija pravosuđa nije dobra, prisutan je nedostatak kadrova, unatoč povećanjima plaće nisu zadovoljavajuće, s tim u vezi postavljen je upit da li je napravljena analiza plaća u odnosu na druge zemlje i što može konkretno predložiti, smatra li da su samo plaće problem kako bi se mladi ljudi motivirali za rad u pravosuđu. U odgovoru predsjednik ističe da su plaće u odnosu na druge zemlje pri dnu, plaće treba podići da bi se ljude privuklo i zadržalo, često se na natječaje ne javi nitko, osobito na obali. Način rada odnosno povećanje norme sudaca dodatno je povećalo nezadovoljstvo sudaca. Smatra da je sustav platnih razreda dobar za sustavne promjene.
Nadalje, upitan je vlada li i dalje na Vrhovnom sudu prema njemu nepovjerenje ili se stanje popravilo. U odgovoru predsjednik je istaknuo da je nepovjerenje primarno bilo iz razloga što za predsjednika suda dolazi sudac prvostupanjskog suda, situacija je prilično normalna i kod većine sudaca postoji povjerenje.
Također, postavljen je upit u vezi stanja infrastrukture, velikog broja zgrada u najmu za koje nema iznosa zakupnina, što bi bilo potrebno napraviti, kakav dokument izraditi, s obzirom na sredstva koja postoje u omotnicama Europske unije. U odgovoru predsjednik smatra da treba utvrditi mogu li stare zgrade zadovoljiti, sud bi trebao biti dostupan u središtu,  potrebno je razdvojiti sudnice i kancele, odrediti lokacije. 
Osim toga, u replici je izneseno da nedolazak ministra na sjednicu na neki način govori o odnosu prema pravosuđu, s tim vezi postavljen je upit kako kao predsjednik suda surađuje s ministrom pravosuđa. U odgovoru predsjednik je iznio da je komunikacija s ministrom normalna ali prerijetka. Specifičnost sudova je ustavni položaj, neovisnog tijela, samostalnog organa vlasti, a ministarstvo bi trebalo biti opća služba u funkciji pravosuđa. Ministarstvo ne uvažava mišljenja Proširene sjednice Vrhovnog suda.
Nadalje, u replici je pohvaljeno izvješće i istaknuto da se ono razlikuje u odnosu na prethodne godine, budući da sadrži ocjenu stanja i prijedloge mjera. Postavljen je upit u vezi Državne škole za pravosudne dužnosnike smatra li osobno da se ide prema ukidanju Škole, kakav je njegov stav na predložene izmjene zakona kojima se uređuju da sudski savjetnici nemaju obvezu pohađanja Škole, radi li se diskriminaciji u odnosu na druge pristupnike. Vezano za presumpciju neovisnosti, bitno je na koji način mediji dolaze do informacija, ne smiju zadirati u privatni i obiteljski život. U vezi objava presuda postavljen je upit mogu li se uskoro očekivati objave svih presuda. Upitan je i kako je doživio zabrinutost  Europske komisije iz Izvješća o vladavini prava za 2020. godinu zbog poslanog upitnika sucima. U odgovoru predsjednik je istaknuo da je za sudske savjetnike ključno ocjenjivanje što nije dobro, smatra da je uvođenje Državne škole za pravosudne dužnosnike nepotrebno, ljudi se strahovito iscrpljuju na pravosudnom ispitu, osim toga pohađanjem Škole kasnije se ulazi u pravosudni sustav. U vezi objava presuda izvijestio je da se planiraju programi do 2024. godine, predložio je da presude dostupne na portalu SupraNova budu dostupne odvjetnicima. Postupno se odustaje od anonimizacije, osim u obiteljskim predmetima. U vezi upitnika kratko je odgovorio da se trebaju uspostaviti kriteriji kroz Zakon o sudovima.
Također, zatražen je stav predsjednika oko najave da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju. U odgovoru je predsjednik istaknuo da je položaj Državnog odvjetništva definiran Ustavom RH, ali isto tako da treba slijediti pravnu tradiciju.  

U raspravi predstavnik Vlade istaknuo je da Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješća predsjednika Vrhovnog suda. Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je svih poteškoća sudbene vlasti i pravosuđa u cjelini, rješavanju tih problema pristupa zakonodavno, predlaganjem odgovarajućih zakonodavnih rješenja, organizacijskih  predlaganjem i praćenjem akcijskih i razvojnih planova, ulaganjem u infrastrukturu, informatizaciju i ljudske resurse. U proteklih 7 godina uloženo je 61 milijun eura, u narednih 7 godina planira se investirati 330 milijuna eura. Za projekte pravosudnih tijela u iduće tri godine uložit će se 5,5 milijuna eura. Istaknuto je da se uvodi tonsko snimanje ročišta, u protekle dvije godine dane su suglasnosti na sve zahtjeve za zapošljavanjem, a od 2019. godine tri puta se mijenjala Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi kako bi se adresirale niske plaće, povećana je i osnovica. Vidljiv je trend povećanja učinkovitosti sudova, smanjenje broja neriješenih predmeta i smanjenje duljine trajanja postupka, a tijekom prošle godine hrvatski sudovi riješili su više od 52000 predmeta više nego što su ih zaprimili. Ministarstvo i Vlada RH ostat će i dalje predani radu na poboljšanju učinkovitosti pravosuđa, novi sustav plaća bit će značajan iskorak, nastavljaju se ulaganja kako predviđa Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2027. godine. 
Predsjednik VSRH upitan je dalje u raspravi za stav oko novog Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača koji je prošao prvo čitanje, odnosno kako bi trebalo urediti te tužbe, zatim slaže li se da su česte izmjene Zakona o kaznenom postupku štetne. Ukazano je da su javni bilježnici preuzeli dio sudske nadležnosti, prijedlogom novog izvanparničnog postupka prenijelo bi se još više sudske nadležnosti javnim bilježnicima. Vezano za slučaj „Franak“ važno je da VSRH do 11. mjeseca donese stav koji će biti pravičan i u korist hrvatskih potrošača, u aferi posvajanja djece iz Zambije trebalo bi doći do potpune istine i istražiti odluke domaćih sudova. Predsjednik VSRH odgovorio je da na Zakonu o predstavničkim tužbama radi Ministarstvo gospodarstva, on se očitovao o tom zakonu i dao je primjedbe koje Ministarstvo nije prihvatilo, u konkretnom slučaju treba prenijeti određene direktive, no pitanje je kako će se prihvatiti, sud može odbaciti kolektivnu tužbu ako zaključi da je ona neosnovana, što je ispušteno u ovom prijedlogu, ističe da sa kolektivnim tužbama treba biti na oprezu zbog mogućih manipulacija. Nadalje, smatra da je prenošenje nadležnosti na javne bilježnike problematično, preopterećenost sudova koristi se kao razlog smanjenja nadležnosti i prebacivanja iste na FINA-u i javne bilježnike. 
U nastavku je upućeno pitanje predsjedniku VSRH o ispunjavanju norme za vrijeme obnašanja sudačke dužnosti, te koje su mjere poduzete zbog zastare predmeta „Indeks“ i „Vrtovi sunca“. Odgovoreno je da je kao sudac u radu imao vrlo teške parnične predmete, ukazavši da metodologija ne valorizira težinu predmeta, uglavnom je ispunjavao punu normu osim jedne godine 70-80%. Vezano za zastare postupaka sazvana je sjednica kaznenog odjela VSRH, stegovni postupci nisu pokrenuti, ali uz upozorenja.
Nadalje u raspravi je pohvaljeno Izvješće, napredak je u objektivnosti prikaza podataka relevantnih zakonodavcu, ukazano je na loše materijalne i prostorne uvijete, zbog čega ne treba čuditi odlazak ljudi iz sustava, otkazivanje rasprava i rast broja  neriješenih predmeta, zakonodavni odgovor izostaje jer se o Izvješću raspravlja dvije godine kasnije, iako bi se zbog stanja u pravosuđu o njemu trebalo raspravljati na  polugodišnjoj razini, odmah intervenirati i prilagoditi državni proračun. Istaknuto je da je neophodna promjena politike plaća, ulaganje u materijalne uvijete, te promjena u načinu otplate dugova. Upućeno je pitanje o grupi predmeta vezano za RBA zadruge, s obzirom da se rasprave u tim predmetima kontinuirano odgađaju, predmeti se gomilaju, trebalo bi na VSRH potaknuti rješavanje tih složenih predmeta. Izneseno je i mišljenje da suci nisu dovoljno educirani oko primjene prava Europske unije, ako postoji diskrepancija domaćeg i europskog prava mora se primijeniti europsko pravo, pogotovo u potrošačkim ugovorima. Istaknuto je da je pravo europske unije i hrvatsko unutrašnje pravo, koje čak ima prednost, u određenim situacijama možemo čak plaćati penale, po uzoru na preporuku sucima vezano za izricanje preblagih kazni, trebalo bi ukazati i na primjenu prava EU. 
Također, vezano za postupke između tijela javne vlasti koji u jednom djelu također opterećuju rad sudova istaknuto je da bi predstavnici vlasti i jedinica lokalne i regionalne  samouprave trebali mirenjem riješiti te sporove, zbog visokih iznosa odvjetničkih troškova ti postupci mogu služiti i za netransparentno izvlačenje novaca, neprimjereno je da takva trgovačka društva u vlasništvu države i javnopravna tijela ne plaćaju sudske pristojbe.  
U replici na materijalne uvjete sudstva, istaknuto je da treba još poboljšati materijalne uvijete, ali i da je osnovica za službenike i namještenike povećana 30%,  povećane su božićnice i regresi, od 2019. tri puta se mijenjala uredba  radi povećanja plaća zapisničara, informatičara, dane su suglasnosti na sva zapošljavanja, u zadnjih 6 godina 60 milijuna eura uloženo je u infrastrukturu, a u planu su dodatna ulaganja 330 milijuna eura. 
U odgovoru je navedeno da se postupci RBA zadruga još uvijek vode na prvom stupnju i sucima se ne mogu davati upute, radi se o specifičnom problemu do kojeg je došlo ukidanjem „lex Škibola“, iz čega su domaći suci u većem dijelu smatrali da su time ugovori ispravni, iako to nije navedeno, na neki način je dana uputa da se ništavost može utvrđivati sudskim putem, VSRH donijeti će stav o tim postupcima. Broj sudaca u poznavanju europskog prava nije zadovoljavajući, a vezano za sporove između državnih tvrtki i oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi za javnopravna tijela koje se tumači vrlo široko, istaknuto je da je pravna regulativa neprecizna, a  iznimke dovode do  neravnopravnosti stranaka u postupku, nelogično je da javna poduzeća sa velikim primanjima ne plaćaju pristojbe. 
U raspravi je nadalje istaknuto kao pohvalno da uz statistiku imamo i analizu statistike, pravosudni sustav trebalo bi otvoriti prema javnosti i pravnoj struci, provesti teritorijalni preustroj, reorganizirati Državno sudbeno vijeće te unaprijediti efikasnosti i ujednačenje sudske prakse. Ukazano je na problem u tumačenju pravne norme u skladu sa hijerarhijski višim propisom i europskim pravom, norma se uglavnom tumači gramatički. Vezano za neovisnost sudaca, plaće bi trebalo regulirati samo zakonom, a ne uredbama,  a problematične su i periodičke sigurnosne provjere sudaca, istaknuto je da ne može postojati neovisnost unutar sustava bez odgovornosti. Ukazano je na neprimjenu mišljenja i odluka VSRH u prvostupanjskim postupcima i vraćanju na ponovno suđenje predmeta od strane Županijskog suda, umjesto da sami presuđuju ili preinačuju odluke. Odgovoreno je da treba još urediti primjenu normi, svim sucima poslan je tekst Europske Komisije sa  relevantnom praksom Suda u Luksemburgu o pravu potrošača i relevantne odluke Suda u Strasbourgu o primjeni članka 10. Europske konvencije. Stav opće sjednice VSRH protiv sigurnosnih provjera Ministarstvo pravosuđa i uprave nije prihvatilo, ukazano je da bi se trebalo ugledati na neke standarde, primjerice u Njemačkoj učinkovita provjera imovine od strane poreznih tijela. Zakonskim izmjenama ograničile su se ukidne odluke i ponavljanje postupaka, a prijedlog o ulasku ljudi izvan sustava u sudstvo je dobar prijedlog, osobito što se tiče specijaliziranih sudova. 
U raspravi je ukazano i  na velik priljev predmeta i zatrpanost općinskih sudova koji imaju široku nadležnost, a nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova, postavljeno je pitanje o koncentraciji nadležnosti, u kontekstu materijalnih i prostornih uvjeta, te koji predmeti najviše odugovlače rad sudaca i produžuju vrijeme rješavanja predmeta. Odgovoreno je da je postojao zahtjev iz EU da se smanji broj sudova, manjem broju sudova bi se trebalo prilagoditi unutrašnjom organizacijom, također, predsjednicima svih općinskih sudova dana je uputa da se prekršajni predmeti ne smiju zanemarivati.  Zagušenje stvaraju predmeti „kredita u CHF-u“ i radni sporovi iz kolektivnih ugovora, kojih zajedno ima od 100.000 do 150.000.
U raspravi je ukazano na često isticanje presumpcije nevinosti, međutim u političkoj raspravi legitimno je pravo kritizirati, time se ne izriču sudske presude niti bi to trebalo imati  utjecaja na suce. Istaknuto je da se u članku 6. Zakona o sudovima, koji propisuje zabranu utjecaja na suce, načela demokratskog društva mogu široko tumačiti, međutim ako sudovi utvrde isto činjenično stanje, a donesu različite odluke, na to treba ukazati, pogotovo ako postoje politički kriteriji za odluku, treba tražiti ravnotežu u tome što je objektivno zaštita neovisnosti u donošenju odluka i slobode izražavanja misli, te međusobne kontrole vlasti. Također je izražen stav da se sjednice Državnog sudbenog vijeća snimaju i objavljuju na Internetu, te da se sjednice održavaju u parlamentu, koji bi trebao osigurati javnost rada, a izvršna vlast logistiku, kako bi se povećalo povjerenje u izbor sudaca. Predsjednik VSRH odgovorio je da su upravo u kontekstu slobode svim sucima poslani materijali o praksi sudovanja suda u Luksemburgu i Strasbourgu o slobodi izražavanja i kriterijima kako suditi u određenim slučajevima javne kritike, uvrede ili klevete, navodeći da je u okviru javne rasprave kritika dozvoljena, u takvim slučajevima uvijek treba vrednovati dvije suprotstavljene vrijednosti, jedno je pravo na privatnost, zaštitu privatnog života, ugleda, a drugo je pravo na slobodu govora. Predsjedniku DSV-a predloženo je održavanje sjednica u VSRH. Vezano za kriterije ocjenjivanja prilikom imenovanja sudaca, temelj je bodovanje, iako Ministarstvo trenutno preispituje tu metodologiju, predlaže da se uvede postupak u kojem bi kandidati predočili svoje presude.  
Također je istaknuto da su u Izvješću dani svi relevantni podaci kako određene probleme riješiti, sudstvo ne može samo osigurati ostvarenje ciljeva, nego u suradnji sve tri vlasti, Ministarstvo ne shvaća ustavnu ulogu sudstva, jer bi trebalo služiti sudstvu. Posebno je postavljeno pitane kako bi se moglo poboljšati ujednačavanje sudske prakse, odnosno da institut oglednog postupka što više saživi, uz primjedbu da bi se kazne počiniteljima obiteljskog nasilja trebale postrožiti. Odgovoreno je da se kontinuirano radi na ujednačavanju sudske prakse, kroz zaključke koje provode županijski sudovi, institut revizije, te objavljivanje odluka sudova. Česte izmjene i velik broj novih propisa dovode do pravne nesigurnosti, odnosno pitanja kako primijeniti norme. Vezano za kažnjavanje obiteljskih nasilnika, Ministarstvo je prihvatilo inicijativu da se promjene uvjeti rehabilitacije u smislu dostupnosti podataka o ranijim počinjenjima kažnjivih dijela.
U raspravi je također navedeno da se uglavnom govori o instrumentima jamstva neovisnosti sudstva i državnih odvjetnika, a nikada se ne govori o mehanizmima ili instrumentima njihove demokratske odgovornosti, pri čemu su neovisnost i odgovornost u korelaciji i jednakovrijedni, a jedan od osnovnih mehanizama odgovornosti su godišnja izvješća i saslušanja pred parlamentarnim odborima i parlamentom. Ako sada raspravljamo o Izvješću iz 2020. godine ne postoji odgovornost prema građanima i  neprihvatljivo je da izvješća koja su napisana na vrijeme tek sada dolaze na raspravu. Izvješća jasno pokazuju da je pravosuđe zanemareno i potkapacitirano, upućena je primjedba da nije dovoljno 20 minuta predlagatelju za izlaganje 2 Izvješća na ovom odboru o tako važnoj temi. Upućeno je pitanje vezano za Pravosudnu akademiju i njezino otvaranje prema stručnoj javnosti, također vezano za ujednačavanje sudske prakse, ispravno je ukazati na zakonske izmjene, sudstvo mora biti organizirano na način koji VSRH omogućuje  ujednačavanje sudske prakse. Istaknuto je i da su izvršna i zakonodavna vlast  suodgovorne za funkcioniranje i organizaciju pravosuđa. U Izvješću su istaknute jasne  zadaće Ministarstvu pravosuđa i uprave, dakle izgradnja sudova, informatizacija, status sudskih službenika i namještenika, povećanje plaća, kao i zadaće državi, u smislu rješavanja sporova državnih tijela izvan sudova, uvođenja plaćanja pristojbi državnih i javnopravnih tijela. Odgovoreno je da se u Pravosudnu akademiju nastoji uključiti sveučilišne nastavnike, u upravnom i prekršajnom sudovanju ograničeno je VSRH da ujednačava sudsku praksu, ukazano je na vrlo široku nadležnost upravnog sudovanja i problem nedovoljnog broja specijaliziranih sudaca. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka  

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2020. godinu

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2021. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić