Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj 23. rujna 2026. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2025. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 22. svibnja 2026. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 23. srpnja 2026. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke predstavila Polugodišnju informaciju te je istaknula da informacija obuhvaća osvrt na stanje u europodručju, hrvatsko gospodarstvo i cjenovna kretanja, upravljanje financijskom imovinom, te bankovni sustav i poslovanje kreditnih institucija. Navela je kako su u sklopu ove Polugodišnje informacije izdvojeni tematski okviri za koje je HNB ocijenio da ih treba detaljnije razmotriti, a riječ je o kretanju cijena hrane, tj. inflaciju cijena hrane, i analizi trgovinskih odnosa Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
I 2025. i 2026. godina bile su prožete geopolitičkim napetostima, međutim, ove godine je najveći utjecaj imao rat na Bliskom Istoku, odnosno rast cijena energenata, a prošle godine napetosti u trgovinskim odnosima, što je najviše došlo do izražaja uvođenjem carina na uvoz robe iz SAD-a.
Kada je riječ o kretanjima u europodručju, godina je u pogledu gospodarske aktivnosti bila dobra, gospodarski rast se ubrzao i iznosio je 1,5% te se europsko gospodarstvo pokazalo otpornim na geopolitičke i trgovinske napetosti. Najveći doprinos rastu dale su investicije i osobna potrošnja, a uvoz je snažno rastao, dobrim dijelom jer je Kina preusmjerila svoje proizvode u Europsku uniju.
U pogledu cjenovnih kretanja 2025. godina je bila dobra, inflacija je došla na poželjnu razinu i iznosila je 2,1%. Najveći utjecaj na visinu inflacije imale su niže cijene energenata. Temeljna inflacija je također usporila, a smanjila se i inflacija cijena hrane. Stopa rasta cijene energije je bila negativna, što je snažno utjecalo na nisku inflaciju u europodručju. Zbog predviđanja da će inflacija ostati stabilna, došlo je do smanjenja ključnih kamatnih stopa, koje su ukupno u 2024. i 2025. smanjene za 200 baznih bodova.
Upravno vijeće ESB-a je naglašavalo da se neće unaprijed opredjeljivati za određenu dinamiku promjene kamatnih stopa, već se aktivnosti poduzimaju prema krilaticama „meeting by meeting approach“ i „data dependent“. Kamatna stopa na novčani depozit je iznosila 2%. Referentna kamatna stopa na novčanom tržištu je iznosila 1,9%.
Što se tiče Hrvatske, i dalje je nastavljen snažan gospodarski rast, koji je ipak usporio u odnosu na prethodnu godinu, ali je iznosio 3,4%, znatno više nego u europodručju. Gospodarska aktivnost je jačala zbog i dalje visokog rasta izvoza. Pojavio se i novi trend – jačanje uvoza usluga u turizmu. Istodobno je došlo do ubrzanog rasta investicijske aktivnosti, dok je rast osobne potrošnje bio nešto slabiji nego prethodnih godina, ali i dalje snažan. U odnosu na prethodnu godinu, rast zaposlenosti je ponešto usporen, ali i dalje solidan, na razini od 2,5%. Plaće su i dalje rasle, nominalne bruto oko 11,1%, a realne i bruto, i neto oko 7%.
Cjenovna kretanja su bila ponešto različita u odnosu na cjenovna kretanja u europodručju. Ukupna inflacija ostala je povišena, prije svega zbog pritisaka na rast cijena hrane, ali i zbog ukidanja fiskalnih potpora, odnosno rasta administrativno reguliranih cijena energenata - plina, električne i toplinske energije za kućanstva. Ukupna inflacija je u 2025. godini, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila 4,4%, a inflacija mjerena nacionalnim pokazateljem 3,7%. Prema kraju godine oba indeksa su se smanjivala te su u prosincu oba bila niža nego početkom 2025. godine. Cijene hrane su prosječno porasle 5,4%, znatno više nego prethodne godine i bile su potaknute s više uzroka pojačanih pritisaka na rast cijena hrane - s jedne strane su rasle cijene prehrambenih sirovina na međunarodnom tržištu, s druge strane su i vremenske okolnosti, prije svega suša, imale utjecaj na rast cijena hrane. U drugom dijelu godine su se ti inflacijski pritisci smanjili, dijelom i zbog mjera vlade za ublažavanje rasta cijena hrane. Inflacija u Hrvatskoj na razini godine iznosila je 4,4% u prosjeku, na razini EU 2,1%, a ta razlika se može objasniti s više razloga, prije svega, snažnijim gospodarskim rastom, bržim rastom plaća i osobne potrošnje, te kasnijim povlačenjem energetskih potpora kućanstvima nego u Europskoj uniji.
U ekonomskim odnosima s inozemstvom zabilježen je veći manjak tekućeg i kapitalnog računa bilance plaćanja nego prethodne godine, u iznosu od 1,6% BDP-a, a pogoršao se i saldo u razmjeni usluga, jer je zabilježen znatan rast turističke potrošnje rezidenata u inozemstvo, za 17, 3%.
Financijska imovina HNB-a iznosila je 24,8 mlrd. EUR, što je za oko 160 mil. eura više nego krajem prethodne godine, uglavnom zbog ostvarene zarade. Struktura te imovine je bila slična kao i ranije, najveći dio imovine se odnosio na imovinu u euru (90%), a u američkom dolaru oko 10%. U strukturi imovine bio je značajan udio ulaganja u vrijednosne papire države i državnih institucija (oko 48%). Uvjeti na financijskom tržištu su bili vrlo promjenjivi, no u 2025. godini cjelokupnim eurskim portfeljem financijske imovine ostvarena je stopa povrata od 1,64%, a dolarskim portfeljem 4,11%.
Što se tiče bankovnog sustava, istaknuto je smanjenje kamatnih stopa, pod utjecajem kretanja ključnih kamatnih stopa ESB-a, kako kamatnih stopa na nove kredite poduzećima, tako i stanovništvu. Polugodište je obilježeno snažnim porastom kredita i poduzećima (12,8%) i kućanstvima (13,1%), posebice stambenih kredita.
Hrvatska narodna banka je prošle godine, zbog snažne kreditne aktivnosti banaka i rasta izloženosti stanovništva riziku prezaduženosti, po prvi puta uvela makrobonitetne mjere usmjerene na potrošače (od 1. srpnja 2025.), što je u određenoj mjeri ubrzalo rast kredita netom prije uvođenja tih mjera. Uočeno je da navedene mjere polučuju očekivane rezultate, pogotovo u odnosu na gotovinske kredite, što je u skladu s namjerom njihova uvođenja.
Bankovni sustav RH na kraju 2025. godine visoko je likvidan, kapitaliziran i profitabilan. U 2025. imovina kreditnih institucija povećala se za 7,0 mlrd. EUR (8,3%) i dosegnula rekordnu vrijednost od 91,1 mlrd. EUR. Udio NPL-ova je iznosio oko 2,3%.
U 2025. kreditne institucije ostvarile su 1,4 mlrd. dobiti, što je za 6,1% manji iznos nego u 2024. Kapitaliziranost bankovnog sustava i nadalje je visoka, a stopa ukupnoga kapitala (22,7%) veća je u usporedbi s prosjekom EU-a.
Vezano za posebne, analitičke okvire istaknuta je analiza inflacije cijene hrane te je utvrđeno da ona može biti uzrokovana različitim pritiscima, odnosno šokovima koji su zajednički svim zemljama europodručja, odnosno svijeta, ili domaćim šokovima, kako na strani ponude, tako i na strani potražnje. U 2021. i 2022. godini u Hrvatskoj je cijena hrane bila povišena zbog globalnih šokova, dok su u 2024. i 2025. godini dominirali domaći pritisci na rast cijena hrane. Ovim okvirom istaknuto je da su, u poduzećima koja se bave maloprodajom hrane, porasli profiti uz stabilne marže, no isto je primjetno i za ostala poduzeća. Čak i kod onih proizvoda kod kojih Hrvatska ostvaruje samodostatnost, došlo je do povećane inflacije cijena tih proizvoda, primjerice kod vina, gdje je došlo do snažnog porasta cijena, unatoč samodostatnosti i orijentaciji na domaće proizvode. Drugi poseban okvir odnosi se na trgovinske odnose Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, vezano za promjene carinskog režima. U pogledu carinskog opterećenja, što se tiče Europske unije u cjelini, izravni učinci bili su razmjerno ograničeni, a utjecali su najviše na ona poduzeća koja su više izvozila na američko tržište. Zaključno je predstavnica Hrvatske narodne banke također napomenula da je u pripremi novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci.
U raspravi je iznesen komentar na porast cijene vina, koja nije uvjetovana većim proizvodnim troškovima, nego, kako je rečeno, trgovačkom gramzivošću, koja je također prisutna i kod usluga, živežnih namirnica i robe široke potrošnje, te je istaknuto da su, u tom smislu, sidrene cijene dobar alat za praćenje.
Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2025. godine
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac