.png)
U cilju ostvarivanja građanskog nadzora nad radom sigurnosnih službi, Zakonom o sigurnosnim službama RH od 28. ožujka 2002., propisano je osnivanje novog tijela - Vijeća za nadzor sigurnosnih službi, a Odlukom o Vijeću za nadzor sigurnosnih službi od 7. svibnja 2003. uređena su pitanja bitna za rad Vijeća koja nisu uređena Zakonom. Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon) od 17. svibnja 2006. izmijenjen je naziv Vijeća u Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija (u daljnjem tekstu: Vijeće).
Vijeće ima predsjednika/cu i šest članova/ca koje imenuje Hrvatski sabor. Za članove Vijeća mogu biti imenovani hrvatski državljani s visokom stručnom spremom (prema popisu stanovnika 267.885), pri čemu najmanje jedan član Vijeća mora biti diplomirani pravnik, jedan diplomirani politolog i jedan dipl. ing. elektrotehnike. Predsjednik i članovi Vijeća ne mogu biti članovi užeg rukovodstva političkih stranaka.
Mandat predsjednika i članova Vijeća traje četri godine, a nakon isteka mandata mogu se svi članovi ponovno kandidirati i biti imenovani.
Vijeće obavlja sljedeće poslove: prati zakonitost rada sigurnosnih službi, prati i nadzire primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna ljudska prava i temeljne slobode, a o tome prikupljena saznanja i podatke dostavlja u formi obavijesti Vijeću za nacionalnu sigurnost, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku odbora Hrvatskog sabora nadležnog za nacionalnu sigurnost i ravnateljima sigurnosno-obavještajnih agencija te daje obavijesti i o načinu podnošenja zahtjeva građana, državnih tijela i pravnih osoba o zamijećenim nezakonitim postupcima ili nepravilnostima u radu sigurnosno-obavještajnih agencija, osobito u slučajevima kršenja Ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. O izvršenom nadzoru izvješćuje se podnositelj zahtjeva, a Vijeće se u odgovoru na zahtjev ograničava isključivo na primjedbe postavljene u zahtjevu.
U obavljanju navedenih poslova Vijeće može vršiti uvid u izvješća i druge dokumente sigurnosno-obavještajnih agencija, obavljati razgovore s čelnicima i službenim osobama sigurnosno-obavještajnih agencija, kada je to nužno radi utvrđenja činjenica odlučnih za ocjenu zakonitosti rada agencija. Ukoliko se izvršenim nadzorom utvrdi postojanje nezakonitosti, predsjednik Vijeća izviještava o rezultatima nadzora predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade i Glavnoga državnog odvjetnika. Na zahtjev predsjednika Hrvatskoga sabora, a najmanje jednom u šest mjeseci, predsjednik Vijeća podnosi izvješća o radu Vijeća.
Predsjednik i članovi Vijeća dužni su kao tajnu čuvati sve podatke koje saznaju tijekom obavljanja poslova Vijeća, a obveza traje i po prestanku obnašanja dužnosti. Za svoj rad predsjednik i članovi Vijeća odgovorni su Hrvatskom saboru. Nadležni saborski odbor za nacionalnu sigurnost ima zadaću provođenja nadzora nad zakonitošću rada predsjednika i članova Vijeća.
Hrvatski sabor donio je 27. travnja 2007. Odluku o Vijeću za građanski nadzor sigurnosnih-obavještajnih agencija (u daljnjem tekstu: Odluka), kojom se utvrđuje: način predlaganja kandidata za predsjednika i šest članova Vijeća, te postupak utvrđivanja prijedloga za njihovo imenovanje, prava i dužnosti predsjednika i članova Vijeća, način rada Vijeća, postupanje s podacima i materijalima Vijeća, obavljanje administrativnih poslova za Vijeće i osiguranje sredstava, prostora i opreme za rad Vijeća. Temeljem Odluke Hrvatskog sabora predsjednik i članovi Vijeća ne mogu biti članovi užeg rukovodstva političkih stranaka, te ne smiju sudjelovati u stranačkim aktivnostima ili politički djelovati u Vijeću. Predsjednik Vijeća osigurava provedbu Programa koji donosi Odbor Hrvatskog sabora nadležan za nacionalnu sigurnost. Vijeće djeluje pri odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost, a u svome radu je samostalno. Vijeće donosi Poslovnik o svom radu kojim detaljnije uređuje pitanja iz svoga djelokruga, način postupanja s materijalima i informacijama, njihovo pohranjivanje i čuvanje, pitanja službe Vijeća, te druga pitanja koja nisu uređena Odlukom. Poslovnik o radu Vijeća ne može se donijeti bez prethodno pribavljenog mišljenja Odbora.
Javni poziv Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, pravnim i fizičkim osobama, za predlaganje kandidata, objavljen je 23. svibnja 2007. u Službenom listu RH, hrvatskom političkom dnevniku VJESNIK i na internet stranici Hrvatskog sabora, temeljem članka 3. Odluke. Na objavljeni javni poziv odazvalo se ukupno 16 kandidata, koji su udovoljili uvjetima iz Zakona i Odluke, od kojih je pet bilo članom u prošlom sazivu, za koje je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost od nadležnih agencija zatražio provedbu potpune sigurnosne provjere. Nakon primitka prijedloga od Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i nakon rasprave održane na plenarnoj sjednici, Hrvatski sabor je 13. srpnja 2007. donio odluku o imenovanju sljedećih osoba: dipl. ing. Mile Ćulumović, dr.sc. Krunoslav Antoliš, dipl. ing. Zoran Grgić, dr. sc. Dražen Harasin, Sanja Sarnavka, prof., dipl.iur. Miroslav Šeparović i dipl. politologinja Nenada Vukman. Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost sazvao je konstituirajuću sjednicu koja je održana 18. srpnja 2007. godine.
Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 110. stavka 2. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske (NN br. 79/06., 105/06 – ispravak), Hrvatski sabor na sjednici 21. listopada 2011. donio je Odluku o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija (NN br. 121/11).
Za članove Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se:
- za predsjednika:
prof.dr.sc. KRUNOSLAV ANTOLIŠ, prof, voditelj znanstvenih istraživanja na Visokoj policijskoj školi Policijske akademije MUP-a RH.
- za članove:
MILE ĆULUMOVIĆ, diplomirani inžinjer elektrotehnike iz Zagreba;
ZORAN GRGIĆ, diplomirani inžinjer strojarstva iz Lipovca;
doc.dr.sc. DRAŽEN HARASIN, docent na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu;
SANJA SARNAVKA, profesorica komparativne književnosti iz Zagreba;
prof.dr.sc. NIKOLA MIJATOVIĆ, diplomirani pravnik iz Zagreba;
NENADA VUKMAN, diplomirana politologinja iz Zagreba.
No, odlukom Hrvatskoga sabora od 3. travnja 2009. član vijeća Miroslav Šeparović dipl. iur., izabran je za suca Ustavnog suda i sukladno čl. 10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu više nije u mogućnosti obavljati nikakvu drugu javnu i profesionalnu dužnost te je stoga, 6. travnja 2009. podnio molbu za razrješenje. Na sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 3. srpnja 2009., donijeta je odluka o razrješenju člana Vijeća Miroslava Šeparovića. Dana 17. rujna 2009. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost uputio je Javni poziv za podnošenje prijedloga za imenovanje člana Vijeća iz reda diplomiranih pravnika i na svojoj 46. sjednici održanoj 26. svibnja 2010. donio prijedlog odluke o imenovanju člana Vijeća. No, kako je Odbor na svojoj 48. sjednici, održanoj 17. lipnja 2010., povukao prijedlog odluke o imenovanju od 26. svibnja 2010., 30. lipnja 2010. ponovo je uputio javni poziv za izbor člana Vijeća iz reda diplomiranih pravnika. Na svojoj 53. sjednici, održanoj 23. rujna 2010., Odbor je donio prijedlog odluke o imenovanju člana Vijeća iz reda diplomiranih pravnika i uputio ga Hrvatskome saboru. Hrvatski sabor je, na svojoj 20. sjednici održanoj 5. studenoga 2010., donio odluku kojom se prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl.iur. imenuje za člana Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Osim parlamenta, sudstva i izvršne vlasti, važnu ulogu u utvrđivanju i provedbi sigurnosne politike te funkcioniranju sigurnosnog sektora, sukladno zakonima, ima i civilno društvo. Unutar građanskog društva djeluju brojne nevladine udruge koje se bave pitanjima sigurnosnog sektora, kao i mediji koji čine posebni kontrolni mehanizam tijelima državne vlasti. Pored parlamentarnog nadzora, Hrvatski sabor je odlučio institucionalizirati funkciju građanskog nadzora osnivanjem Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija koje je formirano s ciljem “ostvarivanja građanskog nadzora nad radom sigurnosno-obavještajnih agencija”. Ovakvim rješenjem Republika Hrvatska omogućava i participaciju građana u nadzoru onih dijelova državnog sustava koji imaju pravo, zbog potreba nacionalne sigurnosti, koristiti posebne mjere i postupke. Ovakav pristup Republike Hrvatske u ovom području veliki je demokratski iskorak u razvoju parlamentarnog i građanskog nadzora.
Zakonskim okvirom određeni su poslovi građanskog nadzora (za koji je nadležno Vijeće), koji su funkcionalno različiti od stručnog nadzora koji provodi Ured vijeća za nacionalnu sigurnost te svaka agencija kroz sustav unutarnjeg nadzora. Prema zakonskim odredbama, Vijeće svojim djelokrugom i zadaćama obavlja samo dio nadzora nad sigurnosno-obavještajnim agencijama i zakonitošću njihova rada.