Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnost socijalnog rada i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila reorganizaciju sustava socijalne skrbi koja se uređuje novim Zakonom o socijalnoj skrbi. Istaknula da su predloženim zakonom zadržane postojeće naknade u sustavu socijalne skrbi osim naknade do zaposlenja, uvode se promjene u odnosu na postojeću naknadu za troškove stanovanja koja predloženim zakonom obuhvaća i troškove ogrjeva te na plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu, koja prestaje biti naknada o kojoj odlučuje centar već troškove smještaja podmiruje Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom. Također, predloženim zakonom predviđa se usklađivanje zajamčene minimalne naknade s potrebama najosjetljivijih skupina (djece i radno nesposobnih korisnika) kroz promjenu ekvivalentne ljestvice, odnosno povećanje osobnih faktora o kojima ovisi visina naknade. 

Uz predloženo povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade, Konačnim prijedlogom zakona povećan je iznos osobne invalidnine na 350 % osnovice  te ona iznosi 1.750 kuna; ukinut je cenzus (i prihodovni i imovinski) kao jedan od uvjeta za priznavanje prava na osobnu invalidninu; brisano je mirovanje prava na osobnu invalidninu za osobe koje se nalaze u istražnom zatvoru kao i na izdržavanju kazne zatvora, brisane su odredbe koje se odnose na obiteljski dom, a već osnovani obiteljski domovi nastavljaju pružati socijalne usluge kao obiteljski domovi i nakon stupanja na snagu Zakona, najkasnije do 31. prosinca 2026. Oni obiteljski domovi koji nastaviti pružanje socijalnih usluga nakon 1. siječnja 2027. dužni su do 31. prosinca 2026. uskladiti organizacijski oblik za pružanje socijalnih usluga sa Zakonom.

Tijekom rasprave pozdravljene su promjene koje se odnose na osobe s invaliditetom i odredbe prema kojima će osobe s najtežim stupnjem invaliditeta moći primati invalidninu i raditi, što ima za cilj uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života na ravnopravan način, kroz jačanje društvene solidarnosti. Pozdravljeno je povećanje osobne invalidnine i povećanje naknade za osobe s invaliditetom od 250 kuna, ali prije svega što je ukinut dohodovni i imovinski cenzus pri ostvarivanju prava na osobnu invalidninu. S tim u vezi, iznesen je i prijedlog da se ukine dohodovni i imovinski cenzus i sa doplatka za pomoć i njegu u smanjenom opsegu, s obzirom na to da je to jedini koji je ostao pokriven sa cenzusom, a radi se o osobama s invaliditetom s drugim stupnjem oštećenja. Također je predloženo i da se poveća naknada za ugroženog kupca energenta na 300,00 kuna mjesečno, kao i proširi korisnička skupina na korisnike doplatka za pomoć i njegu, čime bi se dale, prema njihovom mišljenju, jednake mogućnosti osobama s invaliditetom u kontekstu ovog zakona. Tijekom rasprave iznesena je primjedba na članak 53. koji se odnosi na mirovanje prava na osobnu invalidninu ako korisnik boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od dva mjeseca, smatrajući da bi to trebalo ukinuti.

Pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nezadovoljstvo organizacijskim preustrojem sustava socijalne skrbi, prije svega ustrojem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, s 21 podružnicom i ispostavama, ali i sa osnivanjem Akademije socijalne skrbi i Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe, smatrajući da ovakva centralizacija sustava ne doprinosi njegovoj otvorenosti prema građanima, djelotvornosti i dostupnosti. Smatraju da bi sustav  trebao biti fleksibilan, a stručni radnici rasterećeni od nepotrebnih poslova koji usporavaju njihovu efikasnost. Postavlja se i pitanje uspješnosti cjelokupne reforme, pogotovo ako ona nema podršku stručnjaka i dionika koji sudjeluju u tom sustavu, istaknuto je u daljnjoj raspravi.
 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.