.png)
Zagreb – Ovogodišnja manifestacija Dan otvorenih vrata, nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije uzrokovane koronavirusom, ponovno je okupila velik broj posjetitelja u Hrvatskome saboru. Programom za građane kojima je bez posebne najave omogućen posjet Hrvatskome saboru, u razdoblju od 10:00 do 17:00 sati, obilježen je Dan Hrvatskoga sabora – 8. listopada.
Priliku za posjet iskoristio je velik broj građana, njih čak 1.060, pokazavši izniman interes da se kroz stručno vodstvo upoznaju s najvažnijim informacijama o radu Sabora, razgledaju dvorane te radne i protokolarne prostore koji inače nisu uključeni u program obilaska. Posjetitelji su također imali priliku družiti se i razgovarati s predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem kao i ostalim saborskim zastupnicima.
Zainteresirani građani svih dobnih skupina iz različitih dijelova Hrvatske, kao i posjetitelji iz inozemstva, sudjelovali su u stručnim vodstvima u organizaciji Službe za građane Hrvatskoga sabora te razgledali protokolarne prostorije poput Banske sobe i dvorane Ante Starčevića s portretima svih dosadašnjih predsjednika suvremenog Hrvatskoga sabora, čuveno ulje na platnu na kojem je prikazano povijesno donošenje tzv. Božićnog Ustava – prvog Ustava neovisne Republike Hrvatske donesenog 22. prosinca 1990. godine. Posjetitelji su također imali prigodu vidjeti Sabornicu, Malu vijećnicu, protokolarne dvorane i salone, repliku Bašćanske ploče, reljef sv. Josipa, zaštitnika hrvatske domovine i Sabora, poprsja saborskih velikana grofa Janka Draškovića, bana Josipa Jelačića, bana Ivana Mažuranića, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Eugena Kvaternika, Frane Supila, Vladimira Nazora te prvoga predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i kardinala Franje Kuharića.
U sklopu programa obilaska s posjetiteljima se u svojem uredu i u Sabornici susreo i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković s kolegama zastupnicima. Obrativši se posjetiteljima u Sabornici predsjednik Jandroković je izrazio zadovoljstvo što nakon tri godine u Saboru ponovno vidi velik broj zainteresiranih građana u obilasku i druženju sa zastupnicima te iskoristio priliku da podsjeti na važnost ovoga datuma za našu državu.
–Povod zbog kojeg danas obilježavamo Dan Hrvatskoga sabora je sjećanje na događaje od 8. listopada 1991. godine kada je Sabor donio povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ, čime je Hrvatska postala neovisna država, rekao je predsjednik Sabora Jandroković te između ostaloga dodao kako je to bilo moguće zahvaljujući nesebičnom davanju svakog hrvatskog branitelja te brojnih ljudi koji su svoje živote položili za mir naše države i koji se trebamo prisjećati.
Nakon kraćeg upoznavanja posjetitelja s najvažnijim zadaćama Sabora kao i dužnostima i pravima saborskih zastupnika predsjednik Sabora Jandroković je posebno istaknuo kako u svome radu ovo predstavničko tijelo prvenstveno treba voditi računa o javnom dobru i dobrobiti svih građana. – Živimo u demokraciji koja nam nije pala s neba i za koju se trebamo boriti i stalno o njoj voditi računa, a različitost mišljenja je u demokraciji dobrodošla i važno je i da, kad se politički međusobno borimo, da i tada uvažavamo različitosti i njegujemo toleranciju te djelujemo u dobroj vjeri, zaključio je Jandroković te pozvao građane da se uključe u razmjenu mišljenja sa zastupnicima.
U živoj i žustroj raspravi, građani koji su sjedili u zastupničkim klupama, pred predsjednika Sabora i zastupnike svih političkih opcija iznijeli su svoje brige, pitanja, prijedloge, pohvale, ali i pokude. Tako se moglo čuti kako građane brine budućnost mirovina, ukazali su na potrebu osiguranja dodatne brige za osobe, posebice djecu i mlade, s invaliditetom, zastupnike su upitali o razlozima praznih saborskih klupa kao i kažnjavanju nedolaska u Sabor, nudeći maštovita rješenja kojima se neposlušne može sankcionirati, ali se i potužili na sve češću neprimjerenu komunikaciju među zastupnicima koja nije, kako je istaknuto, dostojna Hrvatskoga sabora. Pred zastupnike je također stiglo pitanje potrebe zaštite hrvatskoga standardnoj jezika kao važnog dijela identiteta, ali i nešto konkretnija pitanja kao što su omogućavanje online glasovanja za izbor zastupnika u Sabor, odlaganje i zbrinjavanje otpada, s naglaskom na Zagreb te općenito pitanja brige za budućnost, životni standard te zdravlje hrvatskih građana.