.png)
Zagreb - Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je tematsku sjednicu u povodu 250. obljetnice organizirane šumarske struke u Republici Hrvatskoj.
Uvodno je predsjednik Odbora Franjo Lucić podsjetio kako je posljednji organizirani posjet hrvatskih šumara Hrvatskome saboru bio 1921. godine, kada je i konstituirano udruženje šumara Kraljevine SHS. Lucić je istaknuo kako su višefunkcionalnost i općekorisne funkcije šuma te dodana vrijednost koja proizlazi iz gospodarskih aktivnosti povezanih sa šumama rezultat rada hrvatskih šumara u svim segmetnima gospodarskih i društvenih zbivanja.
Predsjednik Akademije šumarstva, akademik Igor Anić podsjetio je kako je 90 posto tala Republike Hrvatske u funkciji poljoprivrede i šumarstva te upozorio na važnost pamentna i održiva gospodarenja šumama.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj upoznao je sudionike sjednice sa shemom rada Uprave za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede.
U Republici Hrvatskoj primjenjuje se najskuplji način gospodarenja šumama – 90 posto hrvatskih šuma prirodno su uzgojene šume, istaknula je Silvija Zec, tajnica Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Podsjetila je i kako je dio šuma još uvijek minski sumnjivo područje. Naglasila je da je potrebno više promovirati upotrebu drva u izravno i neizravno povezanim granama gospodarstva (građevinarstvo, drvna industrija, turizam).
Ivan Ištok, član Uprave Hrvatskih šuma, podsjetio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi s udjelom šuma u državnom vlasništvu od 78 posto i udjelom drvnih zaliha u ovim šumama od 80 posto. FSC certifikat, koji imaju Hrvatske šume d.o.o., potvrda je gospodarenja šumama prema strogim ekološkim, gospodarskim i socijalnim kriterijima. Ištok je podsjetio kako su sredstva ostvarena gospodarenjem šuma u državnom vlasništvu posredno prihod Državnoga proračuna kojim se između ostalog financira i gospodarenje šumama.
Predstavnik udruženja šumovlasnika Miljenko Županić upozorio je kako su privatne šume slabije kvalitete te kako je samo 4 posto ovih šuma certificirano. Županić je upozorio i na nesređenost katastra i zemljišnih knjiga kad je riječ o privatnim šumama, nedostatak šumskih prometnica, potrebu zakonskoga reguliranja sječe šuma u privatnim šumama i nužnost uspostave jedinstvene baze podataka o privatnim šumama.
Pregled visokog obrazovanja i znanosti u području šumarstva dao je dekan Šumarskoga fakulteta Vladimir Jambreković, upozorivši na nužnost transfera znanja u šumarski i drvni sektor.
Četiri kategorije (ekološke, biosferne, socijalne, tradicijske), 12 glavnih funkcija i ukupno 77 općekorisnih funkcija šuma (OFKŠ) razlikuje Stalni odbor za šumarstvo EU-a, naglasio je Ivica Tikvić sa Šumarskoga fakulteta. Naknada za OKFŠ neophodna je u šumarstvu kako bi se očuvalo i poboljšalo stanje šuma, te je potrebno razviti kartiranje OKFŠ-a i uključiti OKFŠ u prostorne planove, istaknuo je Tikvić.
O korištenju fondova EU-a u šumarstvu i Projektu „Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i područjima ekološke mreže Natura 2000 u dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA“, kao i mogućnostima unutar mjera M01, M02, MO4 i M08 govorio je predstavnik Hrvatskih šuma Domagoj Troha.