.png)
Zagreb - Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu održao je tematsku sjednicu o razvoju širokopojasnih komunikacijskih mreža u područjima u kojima nema komercijalnoga interesa.
Sjednicu je otvorila predsjednica toga Odbora Nada Turina-Đurić. Istaknula je kako dostupnost komunikacijske infrastrukture pruža građanima i gospodarstvu mogućnost za brži razvoj. Govoreći o Pilot-projektu planiranja i razvoja otvorene širokopojasne infrastrukture Primorsko-goranske županije, Turina-Đurić istaknula je njegovu veliku društvenu važnost kao i mogućnost povlačenja financijskih sredstava iz EU fondova.
U nastavku sjednice Pilot-projekt Primorsko-goranske županije predstavio je voditelj projekta te članovi projektnoga tima e-Županija.
Voditelj projekta Vanja Smokvina kazao je da je riječ o razvojnom projektu devet jedinca lokalne samouprave koji je ujedno i međugranični projekt koji uključuje Sloveniju i Italiju. Član projektnoga tima Boris Krstanović podsjetio je da je Primorsko-goranska županija prva u RH osmislila i u srpnju 2012. pokrenula projekt razvoja i izgradnje otvorene širokopojasne infrastrukture.
- Misija je projekta dugoročno planirati ujednačen razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture i e-usluga kao i platforme za preobrazbu Primorsko-goranske županije u suvremenu elektroničku upravu uz uključenje građana i njezinih institucija u informacijsko društvo.
Krstanović je govorio i o izazovima i poteškoćama s kojima se susreću u realizaciji projekta, posebno istaknuvši važnost donošenja odluke o nositelju operativnog nacionalnog programa u što kraćem vremenu te pokretanje izrade državnog upisnika-katastra EKI i drugih vodova. - Prepreke s kojima smo se susretali na terenu nedostatni su kadrovski resursi te niska razina tehnološke pismenosti u ruralnim područjima, dodao je Krstanović.
Članovi projektnoga tima predložili su da se u što kraćem vremenu donese odluka kojom bi se izgradnja otvorene širokopojasne (optičke) infrastrukture svrstala u jednostavne građevine za što nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, kao što je to, primjerice, u Sloveniji.
Uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) te predstavnici Hrvatske zajednice županija. Predstavili su aktivnosti koje poduzimaju za razvoj širokopojasnih komunikacijskih mreža u sklopu svojih ovlasti.
Sudionici sjednice složili su se u tome kako je velik izazov omogućiti svim građanima, gospodarstvu, turizmu, znanosti i institucijama na području cijele Republike Hrvatske ultrabrzi pristup internetu uz kontinuirano uvođenje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija bez kojih je nezamisliv svakodnevni život i poslovanje u 21. stoljeću.