.png)
Zagreb - Predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i prirode Gordan Maras i član Odbora Josip Katalinić sastali su se u srijedu s predstavnicima četrnaest udruga civilnoga društva iz područja zaštite okoliša i prirode.
Predsjednik Odbora Gordan Maras uvodno je istaknuo važnost razmjene mišljenja između Odbora i predstavnika udruga civilnoga društva o aktualnim temama i pitanjima na području zaštite okoliša i prirode, a predstavnici udruga predstavili su svoj rad, projekte i akcije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, ali i ukazali na probleme s kojima se susreću u ostvarivanju svojih ciljeva.
Razvoj ekološke i autohtone poljoprivrede i rješavanje problema GMO-a bile su neke od tema o kojima se govorilo tijekom sastanka. Ivana Gotić iz Zelene mreže aktivističkih grupa istaknula je važnost zaštite genetske raznolikosti i dozvole cirkulacije domaćega sjemena na području Hrvatske.
– Rekonstrukcija autohtonih poljoprivreda i istraživanje agrobioraznolikosti važni su za održivi razvoj lokalnih sredina, posebno naših otoka, istaknuo je Roman Ozimec, stručnjak za tradicionalnu poljoprivredu iz Udruge Eko-Kvarner. Održivi razvoj poljoprivrede u fokusu je djelovanja i Brodskoga ekološkog društva – BED, čija je predstavnica Iris Beneš još jednom podsjetila i na važnost rješavanja pitanja onečišćenja zraka uzrokovanoga radom rafinerije u Bosanskome Brodu.
Na važnost promjene strategije gospodarenja otpadom osvrnuli su se brojni sudionici sastanka iznoseći i primjere iz svojih sredina poput problema zbrinjavanja otpada na riječkome području o čemu je govorio Josip Begonja iz Kriznog eko stožera Mariščina te pokušaja izgradnje spalionice otpada u Resniku (Zagreb) na koji je podsjetila Branka Genzić Horvat iz Udruge za zaštitu okoliša Resnik.
Predstavnici udruga osvrnuli su se i na Strategiju niskougljičnoga razvoja Hrvatske, a Bernard Ivčić iz Zelene akcije podsjetio je na otvorena pitanja izgradnje Plomina-C te bušenja Jadrana u cilju iskorištavanje ugljikovodika. Vjeran Piršić iz Udruge Eko-Kvarner iznio je mišljenje da studije procjena utjecaja na okoliš u projektima istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika na Jadranu, a koje se provode u Hrvatskoj, nisu vjerodostojne. Istaknuo je također kako postoje brojni projekti koji nisu dovršeni, vrlo često i zbog nedostatka lokalne demokracije, te je predložio da Odbor za zaštitu okoliša i prirode „izađe na teren“ i bude korektivni čimbenik na lokalnoj razini kao što to čini isti odbor u švedskome parlamentu.
– Potrebno je avangardno razmišljanje o zaštiti okoliša, a civilne udruge često imaju kvalitetnije prijedloge i jako dobre stručnjake volontere, istaknuo je Piršić.
Tema koja ima veliku važnost za budućnost svake zemlje je i gospodarenje vodama i upravljanje vodenim resursima, o čemu je govorio Denis Frančišković iz Ekološkoga društva Pan iz Karlovca. S problemom očuvanja staništa ptica i problemom krivolova ptica u Hrvatskoj sudionike sastanka upoznao je Krešimir Mikulić iz Udruge BIOM.
Tijekom sastanka predstavljena je i nacionalna kampanja „Zelena čistka 2016“, koja okuplja volontere iz čitave države u akciji čišćenja divljih odlagališta otpada. Predstavnica Udruge ŽMERGO iz Opatije Ana Golja najavila je kako će se ova akcija, koju inače udruga provodi na području Primorsko-goranske županije, u petak i subotu provoditi u Zagrebu.
U Zagrebu će 22. travnja ove godine biti predstavljen i projekt Ekološke udruge Krka iz Knina - „Knjižnica eko-igračaka“, a cilj projekta je skupljanje polovnih igračaka koje se zatim, kako je pojasnila predstavnica udruge Inga Kukolj, u „Knjižnici“ iznajmljuju djeci, što je odličan primjer zbrinjavanja otpada ponovnom uporabom.
Vrlo aktivna udruga na području zaštite okoliša je i udruga ZEO Nobilis, a njene aktivnosti na području Međimurske i Koprivničko-križevačke županije predstavio je Goran Sabol. O važnosti povezivanja zaštite okoliša i ruralnoga razvoja govorila je Marina Koprivnjak iz Hrvatske mreže za ruralni razvoj, a koja vrlo usko surađuje s Lokalnim akcijskim grupama (LAG).
Maja Božičević Vrhovčak iz Društva za oblikovanje održivoga razvoja (DOOR) istaknula je važnost poticanja inicijativa za primjenu održive energetike kao jednom od čimbenika ekonomskoga i ekološkoga razvoja.
Predstavnici udruga civilnoga društva predložili su predsjedniku Odbora Gordanu Marasu da se među vanjske članove Odbora za zaštitu okoliša i prirode imenuje i predstavnik civilnoga sektora, a dogovoren je i nastavak održavanja ovakvih sastanaka barem dva puta godišnje te što intenzivnija izravna komunikacija predstavnika udruga s članovima Odbora o svim važnim temama iz ovoga područja.