.png)
Zagreb - Klub zastupnika SDP-a, u suradnji s Europskom mrežom političkih zaklada (ENoP), organizirao je okrugli stol na kojem je predstavljen prvi radni dokument ENoP-a o iskustvu izgradnje suradničkih odnosa političkih stranaka i organizacija civilnoga društva te ulozi političkih zaklada u tom procesu, posebice u mladim demokracijama na prostoru europskoga jugoistoka.
ENoP je sveeuropska mreža koju čine 63 zaklade raznih političkih smjerova iz 23 države članice EU-a.
U uvodnome dijelu o ovoj temi govorili su Gvozden Srećko Flego, voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, Rebecca Wagner iz Zaklade Heinrich Böll iz Bruxellesa te članica Radne grupe ENoP-a za politike proširenja i europskoga susjedstva, Nenad Zakošek, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Marina Škrabalo iz GONG-a te Srđan Dvornik, slobodni istraživač i konzultant.
- Organizacije civilnog društva moraju biti konstruktivni dio demokratskoga procesa, a ne samo kompenzatori onoga što ne čine političke institucije baveći se uglavnom općim pitanjima, rekao je Flego. Osvrnuo se na problem rascjepkanosti organizacija civilnoga društva danas koje su često vođene svojim pojedinačnim interesima, a rješenje vidi u njihovu povezivanju što bi doprinijelo i učinkovitijem djelovanju u pitanjima od javnog interesa.
- Politika bez suradnje s civilnim društvom neće moći učiniti potrebne pomake, pri čemu je vrlo važan i proces demokratizacije političkih stranaka iznutra, ustvrdio je Flego.
- U složenom svijetu u kakvom danas živimo, proces odlučivanja je težak te je dobra informiranost pretpostavka ispravnog donošenja odluka. Nepristrani mediji kao sustvaratelji javnog mišljenja i javnog prostora tu imaju veliku ulogu, dodao je Flego.
Rebecca Wagner iz njemačke političke zaklade Heinrich Böll te ujedno i članica upravljačkog odbora ENoP-a predstavila je radni dokument o iskustvima izgradnje suradničkih odnosa političkih stranaka i organizacija civilnog društva. Govorila je i o važnosti političkih zaklada kao važnoga mosta u povezivanju civilnoga društva i političkih čimbenika. - Uspostava povjerenja između civilnog društva i političkih institucija jedna je od preporuka radnog dokumenta ENoP-a, rekla je Wagner.
Na radni dokument ENoP-a i djelovanje političkih zaklada u društvu, posebice u Hrvatskoj i regiji, osvrnuo se i Nenad Zakošek, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
– Mreža civilnih organizacija vrlo je složena i raznolika, a one su često usmjerene na uske interese, rekao je Zakošek. Upozorio je na klijentelistički pristup političkih stranaka prema određenim grupacijama i organizacijama civilnog društva što nije zanemariv problem. U vezi s dijalogom predstavnika civilnog društva i političkih institucija naveo je pozitivan primjer iz hrvatske prakse, kao što je sudjelovanje vanjskih suradnika u radu saborskih Odbora.
- Hrvatska je uspjela stvoriti i transparentan okvir za financiranje nevladinih organizacija u čemu može biti dobar primjer drugima, istaknuo je Zakošek. Smatra da je uloga političkih zaklada vrlo važno sredstvo kojim predstavnici civilnoga društva mogu pristupiti političkim strankama iz različitih političkih obitelji te se založio da postojeće političke zaklade svojim utjecajem i edukativnim projektima potaknu osnivanje takvih zaklada i u regiji.
Marina Škrabalo iz nestranačke udruge GONG ustvrdila je kako je rad političkih zaklada danas u Hrvatskoj u drugome planu. Govoreći o trenutačnoj situaciji u odnosima civilnoga društva i političkih čimbenika, Škrabalo je istaknula kako se promjene koje civilne organizacije žele zadovoljavajuće ne događaju.
– Politički aktivizam potiče promjene, ali one se ne događaju dijalogom nego pritiskom, naglasila je Škrabalo. Založila se za mijenjanje ovakve prakse češćim održavanjem okruglih stolova, rasprava i ostalih vidova interakcije političkih institucija i civilnoga društva, posebice prigodom donošenja važnih zakona poput Zakona o financiranju političkih stranaka i Zakona o referendumu. – Prave se promjene neće dogoditi dokle god političke stranke dominiraju javnim spektrom i ovise o svojoj klijentelističkoj mreži, a ne građanima, naglasila je.
Slobodni istraživač i konzultant Srđan Dvornik smatra da je jedna od prepreka uspostave bolje suradnje organizacija civilnoga društva i političkih institucija to što političke stranke ne reagiraju na potrebe društva, a zbog same strukture hrvatskoga izbornog sustava postaju samodostatne. – Političke zaklade trebaju potaknuti civilno društvo da politizira svoje ciljeve bilo da se radi o zaštiti okoliša, pravima osoba s invaliditetom ili bilo kojim drugim pitanjima, istaknuo je Dvornik.
U nastavku je održana rasprava u kojoj su sudjelovali saborski zastupnici Josip Kregar, Karolina Leaković, Ingrid Antičević Marinović, Mirela Holy, direktor zaklade Heinrich Böll za Hrvatsku i voditelj okrugloga stola Vedran Horvat, predstavnici civilnih organizacija Tin Gazivoda iz Otvorenoga društva, Tomislav Tomašević iz Zelene akcije, Cvjetana Plavša Matić iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva te uvodničari okrugloga stola.
Zaključeno je kako je radni dokument ENoP-a odlična podloga za daljnje organiziranje ovakvih rasprava, posebice u zemljama koje su u procesu pristupnih pregovora za članstvo u EU-u kao i poticanju interesa političkih stranaka za stvaranje pravnoga okvira za mogućnost ulaganja javnih financija u osnivanje političkih zaklada u Hrvatskoj.