.png)
Zagreb - Predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusić primila je u posjet veleposlanika Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj Vojka Volka.
Obostrano je ocijenjeno da su odnosi dviju zemalja vrlo intenzivni i da već dulje vrijeme imaju uzlaznu putanju. Atmosfera je neusporedivo promijenjena u pozitivnom smislu, a Sloveniji je u interesu da Hrvatska što skorije postane članica Unije, izjavio je slovenski veleposlanik.
Govoreći o trenutačnom statusu hrvatskih pristupnih pregovora, Vesna Pusić je naglasila da su oni u samoj završnici. Smatra da će se većina preostalih poglavlja zaključiti u ovoj godini, a najzahtjevnija poglavlja, Pravosuđa i temeljnih prava i Tržišnog natjecanja, mogla bi biti zaključena najkasnije do kraja prvog kvartala sljedeće godine. Govoreći o reformi pravosuđa i mjerilima za zatvaranje poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava, istaknula je da se upravo danas donosi novi Zakon o Državnom sudbenom vijeću. Novoizabrano Državno sudbeno vijeće moglo bi biti izabrano za nekoliko mjeseci. Time bi se ispunila apsolutno sva mjerila potrebna za zatvaranje 23. pregovaračkog poglavlja. Radi se o zakonu izrazito važnom za neovisnost sudbene vlasti. Naime, zakonom je propisan cijeli postupak kandidiranja i izbora za članove Vijeća iz redova sudaca, temeljem kojeg bi svaki sudac imao pravo kandidiranja i pravo predlaganja drugog suca za člana Vijeća. Kako u djelokrug Vijeća ulaze imenovanja svih sudaca u Republici Hrvatskoj, neupitna je važnost ovog tijela. Pusić je, govoreći o ostalim elementima tog dijela pravosudne reforme, istaknula važnost uvođenja objektivnih kriterija za izbor, imenovanje, kao i napredovanje sudaca. Govoreći o nastavljanju, ali i jačanju borbe protiv korupcije, napomenula je da tu borbu javnost povezuje s procesom europskih integracija i približavanja ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije. Istaknula je da je razina osjetljivosti javnosti na korupciju izrazito porasla.
Razgovaralo se i o stanju u regiji i odgovornosti zemalja poput Slovenije i Hrvatske da proces europskog proširenja ne zastane nakon primitka Hrvatske u članstvo Unije. Hrvatska želi da procesom europskih integracija budu zaokružene sve države jugoistočne Europe, a svojom posebnom odgovornošću drži podupiranje što bržeg približavanja Uniji susjednih zemalja. Upravo bi to bila dodana vrijednost hrvatskog pristupnog procesa, složili su se sugovornici, naglašavajući da su velike komparativne prednosti ove regije lakoća sporazumijevanja zbog srodnih jezika, ali i tržišta koja se poznaju i koja prirodno gravitiraju jedno drugom zbog bliskih granica i poznavanja tržišnih mehanizama. Upravo zajednički problem koji imaju sve te države, a to je problem malog tržišta, potrebno je pretvoriti u komparativnu prednost zajedničke i međusobne uključenosti u regiju.