Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 16. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu i Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu. 

Izvješća je podnio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije.

Temeljem članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Izvješćima o radu HRT-a za 2019. i 2020. godinu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predsjednik Odbora prof. dr. sc. Milorad Pupovac napomenuo kako se radi o važnoj temi vezanoj uz ostvarivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina o kojoj Odbor uobičajeno raspravlja. Hrvatska radiotelevizija je javni servis u kojem se moraju osigurati prava posebno ranjivih skupina društva, bilo da se radi o nacionalnim manjinama, osobama s invaliditetom, ženama i drugima. U odnosu na prava nacionalnih manjina radi se o pravima koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i obvezama Hrvatske radiotelevizije koje proizlaze iz Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine. Radi se o izvješćima koja se odnose na rad HRT-a za razdoblje dok je ravnatelj HRT-a bio Krešimir Bačić koji je radi provođenja kaznenog postupka razriješen s te dužnosti te bi trebalo voditi računa da novi ravnatelj brani izvješća razriješenog ravnatelja HRT-a. Uzimajući u obzir da Odbor nije matično radno tijelo, predložio je da se nakon rasprave oba izvješća prime na znanje. 

U raspravi su pojedini članovi Odbora istaknuli da nisu skloni primanju izvješća na znanje već bi izvješće trebalo ili prihvatiti ili odbiti. Pohvaljena činjenica što izvješća sadrže realne pokazatelje, no naglašeno je kako u 2019. i 2020. godini nije bila dovoljna zastupljenost proizvedenog i emitiranog programa namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina. U cjelokupnom programu Hrvatske radiotelevizije 2019. godine objavljeno je 5673 minuta sadržaja namijenjenih za nacionalne manjine ili 1,079%., a u 2020. godini objavljeno je 5494 minute sadržaja namijenjenih za nacionalne manjine ili 1,054%. Navedeno nije u skladu s člankom 18. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i  Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine. Nacionalne manjine vrlo se rijetko pojavljuju u kulturnom programu, a gotovo nikako u gospodarskom. U emisije se ponekad zovu nekompetentni ljudi a nacionalne manjine se u emisijama prikazuju uz predrasude, primjerice navodi se da samo Hrvatska ima 8 pripadnika nacionalnih manjina u parlamentu iako isto imaju i mnoge druge zemlje kao što je primjerice Slovenija, Kosovo i dr. Iz redova nacionalnih manjina je 286 324 pretplatnika HRT-a te je neprimjereno da ih se getoizira jer manjine nemaju nikakva posebna prava već su zakoni doneseni da bi im se osigurala ista prava kao i većinskom narodu. Hrvatska je potpisnica Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima te bi se obveza informiranja na manjinskim jezicima morala riješiti. Neprihvatljivo je da se pod programe nacionalnih manjina stavljaju sadržaji kao emisija „Peti dan“ u kojem je jedan od sudionika pripadnik makedonske nacionalne manjine, ali u emisiji zastupa svoje stavove a ne stavove nacionalnih manjina. Bilježi se smanjivanje govora mržnje u programskim sadržajima, no nedopustivo je da se kroz HRT falsificira povijest, posebice II svjetskog rata  u kojem su žrtve bili pripadnici srpske, romske i židovske nacionalne manjine. U odnosu na novog ravnatelja HRT-a pohvaljeno je što je na sastanku prihvatio stavove Savjeta za nacionalne manjine te je osnovana radna grupa članova HRT-a i Savjeta za nacionalne manjine s ciljem da se osnuje redakcija ili odjel za nacionalne manjine. Istaknuta je potreba povećanja udjela zastupljenosti proizvedenog i emitiranog programa namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina s trenutnih 1%  te edukaciji novinara. 

Vezano uz ranjive  skupina istaknuto je kako se o pripadnicima LGBT zajednice ne vodi dovoljno računa te nisu zastupljeni u programskim sadržajima HRT-a. Zastupljenost žena je 37% u informativnim emisijama što predstavlja povećanje u informativnom programu a što je posljedica pandemije i sudjelovanja stručnjakinja iz zdravstva. Nedovoljna je zastupljenost žena kad su u pitanju teme povezane s obrambenom politikom ili informatizacijom te je žalosno da smo na 19. mjestu u Europi kad je u pitanju zastupljenost žena u informativnom programu. 

Istaknuto je da su odredbe o pristojbi HRT-a diskriminirajuće u odnosu na osobe slabijeg imovnog stanja. Upozoreno je i na korištenje tzv. „SLAP“ tužbi protiv novinara kroz vođenje sudskih postupaka zbog povrede ugleda i časti, čime se utječe na slobodu izvještavanja. Spomenut je slučaj predsjednika Hrvatskog novinarskog društva i postavljeno je pitanje o najavljenom povlačenju tužbi protiv novinara.

Predsjednik Odbora osvrnuo se na pad gledanosti i zaključno naglasio kako su vidljive pojave u kojima nije poticana tolerancija i pluralizam između raznih kulturološkoj, nacionalnih, vjerskih skupina na HRT-u te je nužno da HRT kao javni servis potiče toleranciju i nediskriminaciju, dok se  izravni ili neizravni govor mržnje ne smije imati mjesta u programima HRT-a. Rekao je da se iz godine u godinu inzistira na participaciji nacionalnih manjina i izvještavanju o životu pripadnika nacionalnih manjina te da se nada da će osnivanje radne skupine donijeti pozitivne rezultate. 

Glavni ravnatelj HRT-a izvijestio je o uspostavljanju redakcije za nacionalne manjine, što je za HRT zahtjevan proces koji zahtjeva preustroj. Istaknuo je da se nastoji iznaći odgovarajuće rješenje za inkorporaciju manjinskih tema u ostale programe te da se kroz edukaciju novinara i uz suradnju sa Savjetom za nacionalne manjine nastoji povećati udio zastupljenosti programa namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina te spriječiti getoizacija kroz kvalitetnu proizvodnju sadržaja namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina kako bi u što većoj mjeri postali zanimljivi svim gledateljima HRT-a. Vezano uz „SLAP“ tužbe, HRT je povukao sve tužbe koje je bilo moguće povući, no u predmetu protiv predsjednika Hrvatskog novinarskog društva radi se o više međusobno povezanih zahtjeva što se pokušava riješiti nagodbom. Što se tiče pada gledanosti programa HRT-a, glavni ravnatelj je istaknuo da je pad uglavnom posljedica fragmentiranosti medijskog tržišta na kojem postoji preko 150 radijskih stanica i više komercijalnih tv-postaja te činjenice da HRT ne posluje isključivo po tržišnom principu već je i javni servis, tako da, uz borbu za gledanost i održive financije, HRT mora osigurati i kvalitetu programa.  Napomenuo je i kako je nužno zadržati i stabilnost poslovanja uz više-manje zadane prihode od pristojbi te rast cijena koje utječu na poslovanje.  

O Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu i Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu  glasovalo se na 20. sjednici, održanoj 30. ožujka 2022. godine te je većinom glasova  ( 5 glasova „ ZA“ i 3  glasa “PROTIV“ )  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu
2. Prihvaća se Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasabegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac