Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabor održao je 2. lipnja 2021. godine svoju 9. sjednicu, na kojoj je predstavnica udruge Pariter Marinella Matejčić predstavila rezultate istraživanja o menstrualnom siromaštvu u Republici Hrvatskoj.

Važnost menstrualnog zdravlja povijesno je zanemarivana, uglavnom zbog tabua i zabluda oko menstruacije i androcentrizma unutar zdravstvenog znanja i zdravstvenih sustava širom svijeta. Koncept androcentrizma uzima muško tijelo kao referencu, normu i primjer za sve ljude što u zdravstvenom kontekstu dovodi do nevidljivosti žena, ženskog tijela i ženskog zdravlja u zdravstvenoj znanosti, politici i praksi. Posljedično se zanemaruje problem „menstrualnog siromaštva“ koje se odnosi na financijske, socijalne, kulturne i političke prepreke za pristup menstrualnim potrepštinama i obrazovanju.

Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter iz Rijeke provela je online istraživanje o temi menstrualnog siromaštva krajem 2020. godine, što je ujedno i prvo istraživanje ovakvog tipa u Hrvatskoj te ujedno i jedno od rijetkih istraživanja o menstrualnom siromaštvu u Europi. Istraživanje je osmišljeno u suradnji s Majom Močibob, a  uključilo je 6084 osobe koje su imale menstruaciju u posljednjih godinu dana, neovisno o rodnom opredjeljenju. 

Uz samu dostupnost menstrualnih potrepština i lijekova za ublažavanje boli, istraživanje je ispitalo i menstrualnu higijenu, uvjete kod kuće, na poslu, u srednjim školama i fakultetima koji (ne)omogućavaju održavanje menstrualne higijene te stigmu i sram povezan sa samom menstruacijom. 

Rezultati istraživanja pokazali su da je trećina žena prisiljena štedjeti na ulošcima, jer su im preskupi. Dio njih zbog previsokih cijena kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, dok više od 10 posto građanki Hrvatske ne može kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale. Podjednak postotak njih ne može si priuštiti uloške uopće. 

10 posto ispitanica je bilo u situaciji da si ne može priuštiti lijekove za smanjenje boli tijekom menstruacije, a 8.8 posto je navelo da im se događa situacija da uložak ili tampon ne promijene duže od 6-8 sati jer si ne mogu priuštiti više menstrualnih potrepština. Manji udio ispitanica je bio u situaciji da su morale posuditi menstrualne potrepštine od prijateljice ili nekog drugog jer si ih nisu mogle priuštiti (4.7 posto). 76.4 posto sudionica smatra da bi Hrvatska trebala uvesti besplatne menstrualne potrepštine. Da bi menstrualne potrepštine trebale biti besplatno dostupne u školama smatra 89.7 posto sudionica, a da bi trebale biti besplatno dostupne na fakultetima 85.5 posto sudionica. 94.9 posto učenica srednje škole je navelo da bi koristile besplatne menstrualne potrepštine u školama, pri čemu bi ih više od polovice (53.4 posto) koristilo često, a 41.5 posto ponekad. 93.9 posto studentica je navelo da bi koristile besplatne menstrualne potrepštine na fakultetima, pri čemu bi ih 49.6 posto koristilo često, a 44.3 posto ponekad. 44,1% sudionica može se svrstati u kategoriju koja na menstrualne potrepštine mjesečno troši do 35 kn, a više od pola sudionica (55,9%) na menstrualne potrepštine mjesečno troši od 40 kn na više. Pri tome trećina sudionica (33,5%) mjesečno na menstrualne potrepštine troši od 40 do 50 kn, a 22,4% od 55 kn naviše. Kad se analiziraju odgovori na pitanje o mjesečnoj potrošnji na menstrualne potrepštine uzimajući u obzir osobne mjesečne prihode sudionica jasno je da one s najnižim prihodima na higijenske potrepštine troše najmanje. Rezultati su pokazali da upravo cijena najviše utječe na odluku koji će proizvod kupiti. 31,5% njih to je navelo kao glavni faktor pri odabiru, a tek onda slijede briga za okoliš, dostupnost (gdje ih mogu kupiti), jednostavnost uporabe, navika. 

Zaključno, rezultati o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj bili bi još i više poražavajući da se nisu provodili putem online ankete. Naime, za pretpostaviti je da financijski najugroženija skupina nema pristup Internetu i nije sudjelovala u anketi.  

Rezultati istraživanja nadopunjeni su i preporukama (Ane Marije Sikirić Simčić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci) koje uključuju: podizanje razine zdravstvenog obrazovanja na temu menstruacije; osiguravanje osnovnih higijenskih uvjeta i dostupnosti menstrualnih potrepština na radnom mjestu, školi i fakultetu; poticanje korištenja višekratnih menstrualnih potrepština u svrhu smanjenja negativnih okolišnih učinaka jednokratnih menstrualnih proizvoda te smanjivanje financijskog opterećenja menstrualnih potrepština na budžet kućanstva.

Nakon rasprave članice i član Odbora jednoglasno su donijeli sljedeće zaključke:

Odbor za ravnopravnost spolova podržava zakonsku inicijativu za smanjivanje PDV-a na 5% na menstrualne higijenske potrepštine.
 
Odbor za ravnopravnost spolova potiče državne odgojno-obrazovne ustanove da osiguraju zalihe besplatnih higijenskih potrepština za učenice.
 
Odbor za ravnopravnost spolova potiče podizanje razine zdravstvenog obrazovanja na temu menstruacije, odnosno edukaciju.

Predsjednica Odbora:

Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić