.png)
Zagreb – Predsjednici Odbora na čijoj je zajedničkoj tematskoj sjednici članica Europskog revizijskog suda Ivana Maletić predstavila izvješća ERS-a za 2022. godinu složili su se s dobrom dosadašnjom praksom i suradnjom s tom institucijom naglasivši da se time omogućava praćenje trendova i napredaka kako Hrvatske tako i svih država članica. Maletić je predstavila Godišnje izvješće ERS-a za 2022. godinu članovima Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbora za gospodarstvo. Uz to izvješće dala je i pregled tematskog izvješća 26/2023: okvir za praćenje uspješnosti Mehanizma za oporavak i otpornost: omogućuje praćenje provedbe, ali nije dostatan za sveobuhvatno mjerenje uspješnosti te tematskog izvješća 15/2023: industrijska politika Europske unije za sektor baterija: potreban je novi strateški poticaj.
Kada je riječ o godišnjem izvješću Maletić je rekla kako se ono radi kroz pregled zakonitosti i pravilnosti po poglavljima te navela kako se kroz uzorke prati kolika je stopa pogreške.–Prihodi su zakoniti i pravilni bez značajnih pogrešaka, ali određene nepravilnosti postoje u rashodima, rekla je Maletić te naglasila kako su rashodi iz proračuna EU-a dobili nepovoljno mišljenje Suda, a rashodi u okviru Fonda za oporavak i otpornost uvjetno mišljenje. Objasnila je kako se u slučajevima sa određenom stopom pogrešaka moraju alarmirati i sustavi kontrole te da Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ide u kontrole temeljem dojava kada ERS uoči ozbiljne nepravilnosti. Kao najčešće pogreške koje je ERS utvrdio u visokorizičnim rashodima kod onih s najviše pogrešaka ističu se neprihvatljivi troškovi i projekti, nepridržavanje pravila o jasnoj nabavi ili pravila o državnim potporama kad je riječ o koheziji, otpornosti i vrijednosti, zatim o neprihvatljivim korisnicima ili rashodima, veće prijavljena površina zemljišta od stvarne kod poglavlja prirodni resursi i okoliš te neprihvatljivi troškovi kod poglavlja jedinstveno tržište, inovacija i digitalizacija i nepostojanje ključne popratne dokumentacije, nepridržavanje pravila o javnoj nabavi i rashodi koji nisu nastali pod poglavlje susjedstvo i svijet.
–Sumnje na slučajeve prijevara, korupciju ili druge nezakonitosti upućuju se Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO), a takvih je u 2022. godini bilo 14 koje je Sud otkrio tijekom revizorskih aktivnosti, rekla je Maletić i dodala da je OLAF pokrenuo i dvije istrage. Kada je riječ o prijavi EPPO od 14 slučajeva tom je Uredu prijavljeno šest, a istraga je provedena za njih tri. Također, Maletić je rekla kako se sumnja na prijevaru odnosila na umjetno stvaranje uvjeta potrebnih za dobivanje financijskih sredstava EU-a. upotrebu bespovratnih sredstava u nedopuštene svrhe, prijavu troškova koji ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti te nepravilnosti u javnoj nabavi.
U nastavku je članica Europskog revizorskog suda posebno predstavila dio izvješća koji se odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost te detaljniji prikaz po naslovima Višegodišnjeg financijskog okvira-kohezija, otpornost i vrijednosti te prirodni resursi i okoliš.–Kada je riječ o Mehanizmu oporavka i otpornosti obuhvatili smo revizijom 53,7 milijardi eura i to svih 13 isplata bespovratnih sredstava izvršenih u 2022. godini za 11 država članica, rekla je Maletić te istaknula kako je zanimljivo da je od 274 ključnih etapa obuhvaćeno njih 244, a od 37 ciljeva obuhvaćeni su svi.
Nadalje, naglasila je kako su od svih država članica jedino Hrvatska i Italija u 2022. godini imale dvije isplate te da je Hrvatska među 6 prvih država koje su predale zahtjev i za treću isplatu.–Hrvatska je brza u apsorpciji isplaćenih bespovratnih sredstava i kroz Mehanizam oporavka i otpornosti se pokazala kao država koja brzo ispunjava i provodi ciljeve, istaknula je Maletić. Govoreći o nepravilnostima koje je Sud utvrdio rekla je kako one prvenstveno ukazuju na rad same Europske komisije koja bi, po njezinim riječima, trebala pojačati i proširiti kontrole i poboljšati provjere u državama članicama.
Tematsko izvješće posvećeno uspješnosti Mehanizma za opravak i otpornost, kako je rekla Maletić, izazvao je velik interes europskih institucija, javnosti i nacionalnih parlamenata jer je u njemu ocjenjivano je li novac uspješno potrošen ili nije.–Ono što smo u reviziji utvrdili je da Uredbom o ovom mehanizmu nije definirano što je uspješnost pa smo u skladu s metodologijom Suda definirali da se tu radi o mjerilu koje pokazuje koliko su određenom mjerom, projektom ili programom financiranim sredstvima EU ispunjeni postavljeni ciljevi i ostvarena vrijednost za uloženi novac, naglasila je Maletić dodavši da je ono kritično kada je riječ o Europskoj komisiji jer se ukazuje na nedostatke Mehanizma za opravak i otpornost.
Predstavivši neke ključne nalaze Suda u ovom tematskom izvješću Maletić je da se u provedbi mogu pratiti koraci u provedbi reformi i investicija, ali ne i postignuti rezultati te da na razini EU-a nije moguće ocijeniti napredak Fonda u postizanju zelenih, digitalnih, zdravstvenih, obrazovnih i drugih ciljeva, a osvrnula se i na problem transparentnosti.–Ovo je izvješće o industrijskoj politici EU-a za sektor baterija koji smo izdvojili jer mi imamo proizvođača električnih automobila i u tom smo smislu na mapi svijeta obilježeni kao inovatori u tom dijelu, rekla je Maletić u uvodu predstavljanja drugog izvješća. Govoreći o ciljevima koji su u sektoru baterija postavljeni na razini EU-a rekla je kako do 2030. godine broj električnih automobila treba dosegnuti blizu 30 milijuna, da bi prodaja dizelskih i benzinskih automobila do 2035. trebala biti zabranjena, da bi Europa do 2050. godine trebala postati klimatski neutralna. –Kada govorimo o baterijama, naravno da je cilj da one budu proizvedene u Europi, a ono što smo analizirali je koliko je sve to dobro za gospodarstvo EU-a, rekla je Maletić ukazavši prvo na problem pristupa sirovinama za proizvodnju baterija te istaknuvši kako EU uvozi oko 78 posto tih sirovina.
Uz problem uvoza navela je i problem opskrbnih lanaca te problem nestašice sirovina, a kada je riječ o konkurentnosti navele je kako smo u tom pogledu skupi te da EU u tom smislu zaostaje za globalnom konkurencijom. Maletić je rekla kako ključni nalazi Suda pokazuju i na problem koncentracije financiranja i davanje potpora u tri zemlje EU-a: Njemačkoj, Francuskoj i Italiji što, prema njezinim riječima, urušava pravila jedinstvenog tržišta, a upozorila je i na dugotrajnost postupka financiranja koje traje i nekoliko godina.–Tu možete vidjeti kako mi našim izvješćima ukazujemo na neke probleme i navodimo zakonodavce na to da promisle o ciljevima koji su postavili i koliko su oni zaista održivi i koliko ih zaista klao EU možemo ispoštovati i ispuniti, a to se onda prelijeva i na gospodarstva država članica, zaključila je Maletić.