Dubrovnik - Treći i završni panel Međuparlamentarne konferencije „Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a“, koja se održala u Dubrovniku u organizaciji Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora u sklopu parlamentarne dimenzije predsjedanja Republike Hrvatske skupinom EU MED 9, bio je posvećen prehrambenoj sigurnosti kao konceptu nacionalne sigurnosti i otpornosti.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora i moderatorica panela Marijana Petir istaknula je da država ne može biti dugoročno sigurna i otporna ako u kriznim okolnostima nije sposobna osigurati dovoljno hrane svojim građanima. Domaća proizvodnja prvi je stup otpornosti, no sigurnost opskrbe podrazumijeva funkcionalnost cijelog lanca – od proizvodnje i prerade do skladištenja, logistike i distribucije.
Petir je predstavila prijedlog Odbora za poljoprivredu da se strateška poljoprivredno-prehrambena i ribarstvena infrastruktura prepozna kao kritična infrastruktura važna za nacionalnu sigurnost i otpornost te da se za njezino financiranje omogući korištenje dijela sredstava iz nove NATO-ove obveze ulaganja država članica u obranu i sigurnost. Saveznice su se obvezale do 2035. izdvajati 5 % BDP-a za obrambene i sigurnosne potrebe, pri čemu se do 1,5 % BDP-a može odnositi na zaštitu kritične infrastrukture, civilnu pripravnost i otpornost, inovacije i obrambenu industrijsku bazu.
– Ako je hrana vitalna potreba građana, onda je sposobnost države da je osigura vitalna funkcija države – poručila je Petir, naglasivši da ulaganja u infrastrukturu koja u miru služi proizvodnji, preradi i opskrbi hranom u kriznim okolnostima postaju oslonac nacionalne otpornosti.
Sudionicima se videovezom obratila Vlasta Zekulić iz NATO-ova Savezničkog zapovjedništva za transformaciju, istaknuvši da se suvremeni koncept sigurnosti znatno proširio izvan tradicionalnog obrambenog područja. Otporni sustavi opskrbe hranom i vodom dio su zahtjeva za nacionalnu otpornost, što uključuje sposobnost održavanja proizvodnje, skladištenja, prerade, transporta i distribucije i u uvjetima velikih poremećaja.
Naglasila je važnost povezivanja prehrambene sigurnosti s civilnom pripravnošću, zaštitom kritične infrastrukture i obrambenim planiranjem, kao i ulogu nacionalnih parlamenata koji kroz zakonodavstvo, proračune i nadzor mogu osigurati da se potrebni kapaciteti izgrade i zaštite prije nastanka krize.
Predstavnik Regionalnog ureda FAO-a za Europu i Srednju Aziju Raimund Jehle istaknuo je kako su posljednje krize pokazale da prehrambena sigurnost predstavlja jednu od ključnih dimenzija nacionalne otpornosti. Ona ne ovisi samo o količini proizvedene ili uskladištene hrane, nego o otpornosti cijelog poljoprivredno-prehrambenog sustava.
Posebno je upozorio na povezanost klimatskih ekstrema, nestašice vode, ratova, geopolitičkih poremećaja te rasta cijena energije, repromaterijala i hrane. Mediteran je pritom posebno izložen zbog sve većeg pritiska na vodne i druge prirodne resurse.
Otpornost se, naglasio je, gradi ulaganjima u upravljanje vodom i tlom, diversifikaciju proizvodnje, lokalne kapacitete prerade i skladištenja, hladne lance, logistiku, energiju, biosigurnost i sustave ranog upozoravanja, pri čemu je regionalna suradnja jedan od važnih preduvjeta nacionalne otpornosti.
Predstavnik COPA-COGECA-e Mladen Jakopović upozorio je na kontinuirano smanjenje broja poljoprivrednika i koncentraciju proizvodnje na velikim gospodarstvima u Europi. Naglasio je potrebu snažnije potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, koja imaju važnu ulogu u diversifikaciji proizvodnje i otpornosti prehrambenog sustava.
Kao prioritete izdvojio je ulaganja u preradu, kvalitetu proizvoda i kratke lance opskrbe te generacijsku obnovu. Buduće financiranje Zajedničke poljoprivredne politike bit će, rekao je, presudno za očuvanje raznolike i konkurentne europske poljoprivrede i ostanak mladih u sektoru.
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Tomislav Vinković naglasio je važnost znanosti i obrazovanja u jačanju prehrambene sigurnosti. Kao ključna područja izdvojio je istraživanja, digitalne tehnologije, sustave ranog upozoravanja te obrazovanje stručnjaka sposobnih povezati proizvodnju hrane s upravljanjem krizama.
– Ako prehrambenu sigurnost promatramo kao dio nacionalne sigurnosti, onda otpornost hrvatske poljoprivrede moramo graditi prije krize – kroz proizvodnju, infrastrukturu, znanje i ljude – poručio je Vinković.
U raspravi je prehrambena sigurnost istaknuta kao jedan od temelja nacionalne i europske strateške autonomije. Sudionici su upozorili na potrebu smanjivanja strateških ovisnosti o trećim zemljama, jačanja domaće proizvodnje i prerade te otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene i sve češće ekstremne vremenske pojave.
Posebno je istaknuta važnost upravljanja vodnim resursima i navodnjavanja, sigurnosti hrane, kontrole bolesti životinja i snažnih veterinarskih sustava, kao i ulaganja u poljoprivrednu i ruralnu infrastrukturu, znanost, digitalizaciju i domaće proizvodne kapacitete. Naglašena je i potreba za ravnopravnijim uvjetima za europske proizvođače u odnosu na uvoz iz trećih zemalja te stabilnim i predvidljivim potporama poljoprivrednicima.
Zatvarajući konferenciju, Marijana Petir najavila je da će njezini zaključci biti dostavljeni Europskoj komisiji i Europskom parlamentu, nacionalnim parlamentima i sudionicima konferencije, kako bi se izneseni stavovi i prijedlozi uzeli u obzir pri oblikovanju europskih politika i sljedećeg programskog razdoblja.
Naglasila je da političke odluke moraju polaziti od stvarnog stanja na terenu te da su neposredni kontakti parlamentaraca s poljoprivrednicima i ribarima ključni za razumijevanje njihovih potreba. Očuvanje ruralnih, otočnih i obalnih područja, istaknula je, istodobno znači očuvanje nacionalne sigurnosti, kulture, tradicije i identiteta.
Petir je izdvojila tri ključne poruke konferencije:
1. Poljoprivrednicima su potrebni stabilna i predvidiva Zajednička poljoprivredna politika, dostatno financiranje i pravila koja uvažavaju posebnosti Mediterana.
2. Održivost ribarstva ne smije se svesti samo na ograničenja, nego mora uključivati gospodarsku i socijalnu održivost te vitalnost otočnih i obalnih zajednica.
3. Prehrambena sigurnost dio je nacionalne sigurnosti i otpornosti, a njezin temelj čine domaća proizvodnja, strateške i operativne zalihe te infrastruktura koja omogućuje kontinuitet opskrbe i u kriznim okolnostima.
Zaključila je kako su poljoprivreda i ribarstvo sve izloženiji tržišnim, klimatskim i geopolitičkim poremećajima na koje proizvođači često ne mogu utjecati. Zato im je potrebno osigurati pravnu i financijsku sigurnost te jasan, razumljiv i provediv zakonodavni okvir.
„Ako želimo sigurnu opskrbu hranom, moramo osigurati sigurnost i stabilnost onima koji hranu proizvode“, zaključila je Petir, zatvarajući konferenciju.