Dubrovnik - Na marginama međuparlamentarne konferencije o poljoprivredi, koja je u Dubrovniku okupila 9 mediteranskih zemalja članica Europske unije (EU MED 9) kako bi raspravile o zajedničkoj viziji za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a uoči završnih pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034., a na inicijativu predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Željka Mihelića, održan je zajednički sastanak sa saborskim Odborom za poljoprivredu i izvjestiteljem Europskog parlamenta za nacionalne i regionalne partnerske planove Karlom Resslerom te izvjestiteljem Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) Europskog parlamenta za izvješće o položaju poljoprivrednika i jačanju konkurentnosti, otpornosti i pravednosti europske poljoprivrede Markom Vešligajem.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uvodno je naglasila stav Odbora kako je poljoprivredi potrebno osigurati dostatno, stabilno i predvidljivo financiranje i da promjene u arhitekturi budućeg europskog proračuna ne smiju dovesti do slabljenja zajedničkog karaktera ZPP-a niti do ovisnosti poljoprivrednika o fiskalnim mogućnostima pojedinih država članica. Povrh toga je dodala da veća fleksibilnost članica EU-a ne smije dovesti do većih razlika i nejednakih uvjeta za poljoprivrednika na jedinstvenom europskom tržištu. S tim u vezi istaknula je potrebu čuti prioritete Hrvatske poljoprivredne komore.
Predsjednik HPK-a Željko Mihelić upoznao je sudionike sastanka s prioritetima HPK-a te vizijom proizvodnje hrane u Hrvatskoj u novom programskom razdoblju financiranja. Pritom je kao ključan istaknuo problem sve manje domaće hrane na policama trgovačkih lanaca, na kojima se prodaju viškovi proizvodnje iz drugih europskih zemalja, kao što je mlijeko čijoj cijeni ne mogu konkurirati domaći proizvođači mlijeka. Usto je mišljenja da bez snažnog ulaganja u nove tehnologije, domaća poljoprivreda neće moći povećati svoju produktivnost i konkurentnost. Povrtlarstvo i stočarstvo bez snažnijeg ulaganja, po Miheliću, neće moći opstati, osobito u svjetlu manjka mladih poljoprivrednika, ali i značajnog porasta cijena mineralnih gnojiva i plavog dizela u proteklom razdoblju. -U Hrvatskoj nedostaje povezanosti poljoprivrednika i trgovačkih lanaca, pri čemu je naglašen nedostatak distribucijskih skladišta. HPK nadalje predlaže izgradnju dviju komunalnih klaonica i nekoliko zajedničkih silosa. -Mišljenja smo da je udruživanje jedini način da opstanemo, zaključio je Mihelić.
Karlo Ressler upoznao je sudionike o pregovorima oko donošenja europske uredbe kojom bi se definiralo korištenje sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2027., spomenuvši i formiranje neke vrste „megafonda“ koji bi uz ostale strateške sektore obuhvatio i poljoprivredu. Prijedlog Europske komisije je da se izbjegnu dupliciranja u 2. stupu ZPP-a i kohezijske politike. Dok Komisija nastoji investicije uvjetovati različitim paketima reformi, Europski parlament dvoji oko takve uvjetovanosti dodjele sredstava. Očekuje se da će države članice navedenom uredbom biti pod pritiskom da proizvedu jedinstveni dokument u kojemu će povezati sve svoje planirane investicije.
Marko Vešligaj upozorio je na nužnost generacijske obnove odnosno činjenicu da Hrvatska trenutačno broji tek 12 posto poljoprivrednika mlađih od 40 godina te da bi taj postotak trebao porasti na barem 24 posto do 2040. godine. Na strukturne viškove Hrvatska bi trebala jače odgovoriti, ali i formulirati svoje ciljeve na razini države, smatra Vešligaj. Usto preporučuje kako bi zemlje sa strukturnim zaostatkom trebale tražiti novi razvojni instrument za mehanizaciju, nove tehnologije i drugo. -Poljoprivrednike treba zaštititi od inflacije i prekomjerne administracije te ih ojačati u lancima opskrbe, kazao je Vešligaj.
Zastupnik Mate Vukušić se u raspravi osvrnuo na nesamodostatnost hrvatske poljoprivrede te zagovara zajednički nastup mediteranskih zemalja prema Bruxellesu. Prehrambena sigurnost je u današnjem geopolitičkom krajoliku prioritet broj jedan, dok su poticaji preniski u odnosu na troškove poljoprivrednika, istaknuo je Vukušić.
Zastupnicu Sandru Benčić zanimala je mogućnost zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje korištenjem novih modela, poput detektiranja i ulaganja u najslabiju kariku u lancu do krajnjeg kupca. Benčić je usto skrenula pozornost na usitnjenost proizvođača i njihove neuključenosti u preradu poljoprivrednih proizvoda te na nedostatak logističke podrške države, a da bi se ostvarila dodana vrijednost proizvoda.
Zastupnik Mario Milinković predlaže razmatranje drugačijeg modela poticaja koji bi bio utemeljen na prinosu, u kojemu bi se vrednovala dodana vrijednost proizvodnje te mogućnosti snižavanja stope PDV-a za domaće proizvode.
Zastupnik Ljubomir Kolarek nužnim smatra uvođenje edukativnih programa o udruživanju poljoprivredne proizvodnje kako bi poljoprivrednici prepoznali njegove dugoročne prednosti. Bitnom temom u promišljanju budućnosti domaće poljoprivrede smatra i stvaranje robnih zaliha.
Zastupnik Stipan Šašlin višestruke koristi vidi u povezivanju ratarske i stočarske proizvodnje na razini poljoprivrednih gospodarstava i promjeni strukture u stočarskoj proizvodnji, upozorivši i na nedostatak upravljanja u kratkim lancima opskrbe.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir zaključno je skrenula pozornost na analize koje ukazuju na nepoštene trgovačke prakse i prodaju poljoprivrednih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene, o čemu je saborski Odbor za poljoprivredu izvijestio i Europsku komisiju. Petir smatra kako bi fleksibilnost VFO-a mogla biti zabrinjavajuća za zemlje poput Hrvatske i da bi u pregovorima za novi proračun trebalo uzeti u obzir i početne pozicije oko zaštite okoliša.