.png)
Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u srijedu na Agro StartUp konferenciji održanoj na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Aprirori Worlda te je tom prilikom studentima poljoprivrede sa sveučilišta i veleučilišta u Zagrebu, Karlovcu, Križevcima, Splitu, Požegi, Zadru i Slavonskom Brodu održala predavanje o temi: "Strateški koraci poljoprivrede“.
- Poljoprivreda je prevažna i tako je trebamo tretirati i pokazati da je poljoprivreda „in“, poručila je Petir. -Poljoprivredna proizvodnja i prerada osiguravaju nam hranu za život, iz ovih djelatnosti se ostvaruje dohodak, zapošljavaju se radnici u sektoru, održavaju se proizvodni resursi i ruralna područja pa zato zvuči skroz nevjerojatno da javnost poljoprivredni sektor počesto uzima „zdravo za gotovo“ ne razumijevajući njegovu stvarnu važnost sve dok se ne dogode bolesti, elementarne nepogode ili ratovi, rekla je Petir i dodala kako vjeruje da će upravo ova generacija studenata agronomije promijeniti tu paradigmu i percepciju javnosti o poljoprivredi te poljoprivredu pozicionirati na zasluženo, prioritetno mjesto.
Upozorila je da u poljoprivredi nedostaje radne snage te da je zbog toga važno strukovno i visokoškolsko obrazovanje za poljoprivredu. Tom prilikom je pozvala visokoškolske ustanove specijalizirane za poljoprivredu, šumarstvo i veterinarstvo da zajednički s Odborom za poljoprivredu i drugim nadležnim tijelima traže rješenje kako povećati interes za upis na ovaj, ali i druge srodne fakultete te kako potaknuti na aktivnost gospodarstvenike koji bi bili spremni stipendirati učenike i studente za poljoprivredna zanimanja i osigurati im stjecanje praktičnih znanja pa kasnije i zaposlenje.
Petir je podsjetila kako je Strategijom poljoprivrede do 2030. planirano povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje na 4 milijarde eura do 2030. i to povećanjem produktivnosti rada za 60 posto, udvostručenjem prosječnog dohotka poljoprivrednika, smanjenjem stope siromaštva u ruralnim područjima za 25 posto, rastom udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto i povećanjem udjela mladih poljoprivrednika na 20 posto.
Rekla je kako su upravo mladi poljoprivrednici česta tema sjednica Odbora jer bez njih nema ni opstanka poljoprivrede, ali ni mogućnosti dugoročnog planiranja njenog razvoja kao niti opstanka hrvatskog sela.
- U tom smislu je i bolje pozicioniranje i prepoznavanje značaja položaja mladih poljoprivrednika ključ opstanka poljoprivrede i ruralnih područja, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Europskoj Uniji, kazala je Petir. Istaknula je da je zbog toga potrebno razmotriti i ukloniti prepreke koje stoje na putu ulaska mladih u poljoprivrednu proizvodnju – od pristupa poljoprivrednom zemljištu, proizvodnim resursima, kapitalu, financijskim instrumentima, edukaciji i znanjima, do osiguranja komunalne, socijalne i društvene infrastrukture nužne za njihov ostanak na hrvatskom selu.
Rekla je kako onima koji se žele baviti poljoprivredom i za nas proizvoditi hranu moramo osigurati resurse, a osnovni resurs za bavljenje poljoprivredom je poljoprivredno zemljište. Petir je podsjetila da je na prijedlog Odbora za poljoprivredu prihvaćen amandman na Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je povećan broj bodova za mlade poljoprivrednike kako bi oni ostvarili prednost pri zakupu poljoprivrednog zemljišta jer je bez poljoprivrednog zemljišta teško razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Također, kako je rekla, moramo bolje i ravnomjernije rasporediti financijska sredstva koja su namijenjena poljoprivrednicima posebice ona namijenjena mladim poljoprivrednicima jer se pokazalo da novac treba ciljano ulagati ukoliko želimo imati rezultate.
Podsjetila je da bi doprinos tome mogla dati i potpora za mlade poljoprivrednike za pokretanje poljoprivrednog biznisa, za koju su u okviru nacionalnog strateškog plana povećana sredstva s dosadašnjih 50 tisuća eura na 75 tisuća eura po korisniku, a njome se planira obuhvatiti 1035 poljoprivrednika. Dodatno, tu je i potpora putem financijskih instrumenata, od kojih je najznačajnija, planirano neograničeno korištenje financijskih instrumenata za kupnju poljoprivrednog zemljišta. - Ovdje treba spomenuti i 2 posto sredstava koja su iz omotnice za izravna plaćanja namijenjena mladim poljoprivrednicima, ali i sredstva osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za digitalizaciju, preciznu poljoprivredu i sljedivost, što je izuzetno važno jer znamo da su mladi poljoprivrednici otvoreniji prema primjeni ovih rješenja, kazala je Petir.
- Ipak, novac sam po sebi nije dostatan, stoga je ključno prepoznati i rješavati izazove koji koče generacijsku obnovu hrvatskog sela i poljoprivrede, posebno one koji su nužni za ostanak mladih na selu. Zato trebamo konstantno razgovarati, razmjenjivati mišljenja i znanja, kako bismo u budućnosti bolje planirali i ostvarivali bolje rezultate, poručila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.