.png)
Zagreb – Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković otvorio je Međuparlamentarnu konferenciju pod nazivom „Doprinos nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike“ koja se održala u Velikoj vijećnici Hrvatskoga sabora te tom prigodom održao govor:
„Poštovana ministrice, poštovane zastupnice i zastupnici u Hrvatskome saboru,
poštovani zastupnici i predstavnici nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta,
poštovani predstavnici Europske komisije,
poštovani članovi diplomatskog zbora,
poštovane predstavnici akademske zajednice, struke i strukovnih udruga,
dragi gosti, dobro došli u Hrvatski sabor.
Zadovoljstvo mi je danas otvoriti Međuparlamentarnu konferenciju “Doprinos nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike“.
U 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji mi u Hrvatskom saboru itekako smo se uvjerili u vrijednost instituta međuparlamentarne suradnje i političkog dijaloga, kao važnih instrumenata utjecaja pri donošenju europskih odluka.
Zato mi je iznimno drago da današnja konferencija okuplja 23 izaslanstva iz država članica Europske unije i iz država s područja Alpe-Jadran-Dunav, kao i predstavnike Europskog parlamenta i Komisije.
Posebno sam zahvalan predsjednici Odbora za poljoprivredu, kolegici Marijani Petir, koja je potaknula njeno organiziranje te stručnim službama Hrvatskog sabora na logističko-organizacijskom angažmanu.
Nadam se kako će rezultati vaših rasprava u konačnici utjecati na poboljšanje Zajedničke poljoprivredne politike, kako bi ona bila kadra odgovoriti na potrebe poljoprivrednika i potrošača, danas i u budućnosti.
Izvorni ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike i šest desetljeća od njene uspostave s pravom su i dalje aktualni: povećanje produktivnosti i stabilizacija tržišta, osiguranje dostupnosti hrane po razumnim cijenama i osiguranje pravednog životnog standarda poljoprivrednicima.
Kao što znate, trenutno smo u prvoj godini provedbe reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, koja je donijela nemalo promjena.
Novi nacionalni strateški planovi otvorili su mogućnost kreiranja aktivnosti i mjera usklađenih sa specifičnim potrebama država članica.
No, pred kreatore planova i poljoprivrednike stavljeni su i nove zahtjevi - osobito kroz veći naglasak na zaštiti klime, okoliša i bioraznolikosti.
Dame i gospodo,
Poljoprivreda je bila i ostaje, bez ikakve dvojbe, jedan od strateških stupova Unije, te gospodarstava i društava njenih država članica.
I nama u Hrvatskoj taj je sektor od neprocjenjive važnosti: i za nacionalnu sigurnost i kao jedan od glavnih čimbenika gospodarskog razvoja.
Europski nam okvir i Zajednička poljoprivredna politika pruža priliku da našu poljoprivredu dalje razvijamo.
Zato ćemo, kao i dosad, u zakonodavnom procesu poštivati načelo supsidijarnosti. Time osiguravamo da se zajednički ciljevi Europske unije primjenjuju na način da se istovremeno uvažavaju nacionalne specifičnosti i prioriteti.
Uz stalnu potporu države, hrvatskim poljoprivrednicima značajno su pomogla i bespovratna sredstva koja su im na raspolaganju u okviru europskih fondova.
Zahvaljujući tomu, olakšan je život i rad u mnogim lokalnim sredinama. No, potrebni su nam i novi iskoraci i u budućnosti.
Zato ohrabruje činjenica da je hrvatskoj poljoprivredi do 2027. godine na raspolaganju 3,8 milijardi eura u okviru nacionalnog Strateškog plana.
Poštovane kolegice i kolege,
U upravljanju našim nacionalnim poljoprivredama i Zajedničkom poljoprivrednom politikom, važno je trezveno i ozbiljno sagledati kontekst. I nacionalni i globalni.
On se mijenja i brže nego bismo htjeli, a s njim i okolnosti u kojima naši poljoprivrednici djeluju.
Rat koji se u veljači 2022. godine vratio na naš kontinent zastrašujuće je opustošio Ukrajinu.
70% teritorija te zemlje, „žitnice Europe“ kako ju nazivaju, čine poljoprivredno obradive površine.
Oko 22% poljoprivrednih površina je okupirano, a u milijunima tona mjere se količine žitarica i uljarica koje je agresor uništio ili ukrao.
Procjenjuje se da bi, čak i da rat završi danas, Ukrajini trebalo minimalno 10 godina da obnovi samo poljoprivredni sektor.
I Hrvatska je prije 30 godina prošla užase rata. Iskusili smo što znači okupacija trećine teritorija i devastacija ogromnih obradivih površina.
Danas, kada smo već 10 godina članica Europske unije, a od ove godine članica schengenskog prostora i europodručja, važno je biti svjestan koliko je zahtjevan i trnovit bio put naš oporavka.
Dame i gospodo,
Rat je samo dio aktualnih globalnih izazova koji se izrazito negativno odrazio na vitalni nam poljoprivredni sektor.
Dovoljno je prisjetiti se koliko je pandemija COVID-a 19 izokrenula svjetsku zdravstvenu i gospodarsku stvarnost.
Gubitak ljudskih života, poremećeni lanci opskrbe i bitno izmijenjen način naše interakcije samo su neke od posljedica.
Istovremeno, svakodnevno promatramo višeslojni utjecaj klimatskih promjena. Sve su češći različiti meteorološki ekstremi, poplave, suše. Borimo se s požarima, potresima i ostalim prirodnim katastrofama.
A takvih je traumatičnih fenomena, nažalost, sve više.
Očito je da „novo normalno“ u kojem živimo zahtijeva kontinuirani institucionalni angažman. Traži od nas i da stalno učimo, kako bismo bili spremni nositi se s novim iskušenjima u budućnosti.
Istovremeno, poziva i na više suradnje i solidarnosti među svim zainteresiranim dionicima, kako unutar naših država tako i između njih.
Jer dostupnost hrane zaista je pitanje od vitalnog, strateškog interesa. Za sve nas. Zato su naše nacionalne vlade pozvane djelovati svim snagama na osiguravanju prehrambene suverenosti.
Odluke koje se donose moraju biti ne samo duboko promišljene, već i što sveobuhvatnije i dalekosežnije.
Parlamentarci pak, kao legitimni glas građana, imaju obvezu skretati pozornost na probleme. I aktivno sudjelovati u iznalaženju mogućih rješenja, kako nacionalnih tako i europskih.
Zajednički ciljevi trebaju nam uvijek biti: da našim poljoprivrednicima omogućimo pristojan život, da im osiguramo pravičan položaj u lancu opskrbe hranom, da ih na aktualnom, vrlo nestabilnom globalnom tržištu što učinkovitije zaštitimo, ali i da ih više ih uključimo u donošenje odluka o budućnosti Europe.
Pri tom, moramo biti svjesni brojnih izazova unutar ovog sektora.
Jedan od njih je depopulacija naših ruralnih područja. Ona pogubno utječe i na dostupnost radne snage. Bez nje, osobito u poljoprivredi, nema proizvodnje.
Naša sela trebamo stoga učiniti privlačnijima mladim ljudima i tamo im osigurati bolju kvalitetu života.
To, dakako, podrazumijeva i ozbiljna ulaganja, poput onih u infrastrukturu i zdravstvene usluge.
Generacijska obnova ključna je kako bi se osigurala vitalnost ruralnih krajeva.
A ako želimo dati odgovarajuće odgovore na višestruke nepogode koje pogađaju poljoprivrednu proizvodnju, moramo ulagati i u istraživanja i inovacije.
Tu vrlo važno mjesto zauzimaju korištenje novih tehnologija i digitalizacija u poljoprivredi.
Trebamo stalno težiti prelasku na održivije poljoprivredne prakse. Jer želimo da razvoj i održivost poljoprivrednog sektora idu ruku pod ruku s brigom o okolišu.
To mora biti u središtu nastojanja Zajedničke poljoprivrede politike u godinama koje dolaze. Jer budućim naraštajima moramo ostaviti bolji planet.
Uvažene kolegice i kolege,
Želim danas uputiti i posebnu poruku podrške i poticaja mladim ljudima koji svoju budućnost vide u bavljenju poljoprivredom.
Uvjeren sam da oni mogu dati onaj prijeko potrebni dodatni kreativni impuls razvoju ovog sektora. Učiniti ga konkurentnijim i prilagođenijim vremenu.
Želim poslati poruku podrške i zahvalnosti svim onima koji svakodnevno neumorno privređuju na svojim poljoprivrednim gospodarstvima. Zbog njih su na našim stolovima kvalitetni proizvodi.
Hrvatska država uvijek će biti čvrsto uz svoga poljoprivrednika. A osobito u nevolji.
Upravo ovih dana u Hrvatskoj nažalost svjedočimo pošasti svinjske kuge, koja razara hrvatsko svinjogojstvo.
Budite uvjereni da će država, uvažavajući preporuke struke, uložiti maksimalne napore u saniranju njenih posljedica i pružiti konkretnu pomoć poljoprivrednicima.
Činit ćemo to bilo da se radi o štetama uslijed izvanrednih zdravstvenih situacija, o onima uslijed elementarnih nepogoda ili o drugima, poput napada divljih životinja na stoku.
Poštovani sudionici konferencije i gosti,
Činjenica je da se danas oko 40% proračuna Unije izdvaja za poljoprivredu.
Želimo li Europsku uniju činiti otpornijom, gospodarski snažnijom i globalno relevantnijom, moramo i dalje poljoprivredu držati na visokom mjestu.
Ona je oduvijek bila snažna sastavnica europskog načina života i našeg identiteta. To treba i ostati.
Pri tom, smatram da je iznimno važno uključivanje nacionalnih parlamenata u donošenje odluka koje se tiču poljoprivrede.
Vjerujem da dijelite to mišljenje i da vam je učinkovitost i održivost ovog sektora među osobnim, profesionalnim i političkim prioritetima.
Zato sam siguran da ćete danas imati kvalitetnu i konstruktivnu raspravu o svim izazovima pred kojima se nalazi i prilikama koje donosi Zajednička poljoprivredna politika.
To vam ispred Hrvatskog sabora iskreno želim. I želim uspješan rad svima koji će danas sudjelovati na konferenciji. Hvala vam.“.
Međuparlamentarnu konferenciju organizirao je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednicom Odbora Marijanom Petir u povodu 10. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Napomena:
Fotografije su raspoložive na profilu Flickr.