.png)
Zagreb – Odbor za obitelj, mlade i sport održao je u četvrtak tematsku sjednicu posvećenu problemu nasilja u sportu, posebno unutar sporta mladih te načinima sprječavanja različitih oblika nasilja.
Uz članove Odbora, saborske zastupnice i zastupnike, na sjednici su sudjelovali predstavnici državnih i sportskih institucija, te akademske zajednice.
Predsjednica Odbora Vesna Vučemilović podsjetila je na suradnju Odbora za obitelj, mlade i sport s Hrvatskim olimpijskim odborom s kojim je dogovoreno da se sjednice Odbora posvete trima aktualnim problemima u sportu; infrastrukturi u sportu, nasilju u sportu i modelima prevencije, te da kako bi sljedeća sjednica trebala biti posvećena edukaciji volontera u sportu.
- Nasilje kao takvo je neprihvatljiv odnos između dviju strana i niti jedno nasilje nema opravdanje, kazala je uvodno Vučemilović. Naglasila je kako nažalost ni područje sporta nije lišeno raznih oblika nasilja, od odnosa trenera prema sportašima, sportaša međusobno, roditelja prema sportašima ili trenerima, seksualnog nasilja pa sve do navijačkog nasilja kojega je svježi i još aktualan primjer incident u kolovozu ove godine u Grčkoj prije otkazane nogometne utakmice između AEK i Dinama.
Spomenula je kako se u novom Zakonu o sportu propisuje da je dužnost trenera i da prevenira i sprječava svaki oblik tjelesnog, psihičkog, verbalnog i svih drugih oblika nasilja ili zlostavljanja sportaša, osobito maloljetnih ili mlađih punoljetnih osoba. - Pored Zakona o sportu, podsjetila je, na snazi je i Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima koji regulira ovo pitanje. - Intencija zakonskih rješenja je zaštititi sportaše i djelatnike u sportu od negativnih, psihičkih, emotivnih, ekonomskih i svih drugih posljedica nasilnog ponašanja.
- Moramo se zapitati jesmo li na dobrom putu, koliko je nasilje u sportu česta pojava, koji su mehanizmi prevencije nasilja u sportu predviđeni, koje napore planiraju Hrvatski olimpijski odbor kao krovna organizacija i tijela državne uprave kako bi se nasilna ponašanja suzbila, te što o tome kažu stručnjaci i znanstveni istraživači, kazala je Vučemilović.
Potpredsjednica HOO Morana Paliković Gruden kazala je kako je nasilničko ponašanje u sportu u porastu, te da su neke vrste toga naselja jasno pokazane u javnosti, a neke su skrivene. – No, ne smije se dozvoliti da nasilje bude veća tema od sporta, istaknula je Paliković Gruden.
- Sport je velik javni i otvoreni prostor, ali važan za svako društvo, pomaže njegovom razvoju, socijalizaciji mladih, itd., no u njemu djeluje i natjecateljski duh, borba za rezultate, a to pogoduje nasilničkom ponašanju u širem kontekstu, istaknula je. Smatra da je važno prije svega prepoznati nasilje, kako u timskim, tako i u individualnim sportovima, te da društvo treba na to dati odgovore kroz zakone i zakonske norme. – Nasilje ne možemo iskorijeniti, ali možemo kontrolirati njegov rast i koristiti alate da se smanji, istaknula je. Također upozorava kako treba osvijestiti da nasilje u sportu nije samo seksualno ili navijačko nasilje, koji su najatraktivniji medijima, već ukazati i na njegove druge oblike.
Prof. dr. sc. Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti, koji se godinama kao sociolog bavi navijačkom subkulturom, osvrnuo se na najnoviji navijački incident u Ateni. - Pokazalo se da taj incident nadilazi obične društvene probleme i nema tog političara koji može okrenuti glavu od toga, kazao je. - S jedne strane navijačko nasilje je dio nasilja u društvu, s druge strane navijački huliganizam je zaseban fenomen, zasebno društveno polje u kojem sudjeluju tisuće navijača, pojasnio je Lalić. Ističe kako je kultura nogometa snažna širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, posebno uzevši u obzir visoke plasmane naše nogometne reprezentacije. Stoga smatra da se navijačku subkulturu ne smije zanemarivati.
Osvrnuo se i na brojne druge slučajeve nasilja i nasilnih događanja u kojima su sudjelovale navijačke skupine posljednjih desetljeća, ističući kako posljednja dva, na odmorištu u Desincu i Ateni pokazuju da dolazi do pogoršanja situacije, te da „ritualno“ nasilje prerasta u „zbiljsko“ nasilje u kojem je sada život izgubio strani navijač, a uskoro bi mogao i hrvatski. Smatra da su razlozi tome loši odnosi na relaciji navijačkih skupina, policije i nogometnih dužnosnika te ulazak politike u nogomet.
Kako bi se suzbio navijački huliganizam smatra da trebaju biti pokrenute društvene akcije, i to ne samo od strane države nego čitavog društva, uključivši preventivne edukacijske radionice i razgovore u obitelji, a ne treba zanemariti ni povezanost tih pojava s konzumacijom alkohola i droge. – Treba uspostaviti pravi kontakt s navijačima, doći među njih, ne koristiti samo represiju već balansirani pristup, ističe Lalić.
O obilježjima i posljedicama različitih oblika nasilja u sportu mladih u Hrvatskoj govorila je prof. dr. sc. Zrinka Greblo Jurakić s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Iznijela je rezultate nekoliko istraživanja o tome na koji način bavljenje sportom utječe na mlade, a koji su se pokazali vrlo kontradiktornima. - U odnosu na nesportaše, mladi sportaši imaju cijeli niz pozitivnih karakteristika, bolji san, bolje nošenje sa stresom, bolju prehranu, zadovoljstvo životom, veću razinu samopoštovanja, međutim, postoji i cijeli niz istraživanja koji pokazuju drugačije, negativne nalaze poput poremećaja hranjenja, distanciranost, izražene simptome agresivnosti, anksioznosti i depresije, kazala je Greblo Jurakić. - Sport je puno više od samo tjelesne aktivnosti, to je složeni psihosocijalni fenomen i takvog ga treba promatrati, istaknula je.
- Pozitivni učinci se postižu kad se postignu poštovanje, suradnja, poštivanje pravila, jednakosti i tolerancije, a s druge strane, negativni učinci sporta koji potiču nasilje u sportu su zanemarivanje razvojne i odgojne uloge sporta, osobna dobrobit sportaša koja se podređuje sportskom uspjehu, kazala je Greblo Jurakić, ističući kako mnogo toga ovisi i kakvi su odnosi s trenerom, među suigračima, koje metode rada koriste treneri itd.
Iznijela je također podatke o rezultatima istraživanja u Hrvatskoj o zastupljenosti nasilja u sportu mladih u Hrvatskoj, bilo od strane trenera, seksualnog nasilja i drugih vrsta nasilja, a oni ukazuju na visoku razinu nasilja. Kao jedan od problema istaknula je neprijavljivanje nasilja, bilo zbog straha, srama ili nepovjerenja. - Nijedan sportaš i sportašica ne smije misliti da je nasilje dio sporta i to prihvaćati, stoga je nužno poduzeti preventivne mjere, propisati protokole postupanja u slučaju nasilja, provoditi daljnja istraživanja te edukaciju svih dionika sportskih aktivnosti i podići svijest javnosti.
U raspravu koja je uslijedila uključili su se članice i članovi Odbora, predstavnici Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Kineziološkog fakulteta, Hrvatskog nogometnog saveza i dr.
Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak pojasnio je važnost novog Zakona o sportu koji definira i poglavlja koja se odnose na zaštitu djece u sportu te odvajanje i licenciranje trenera koji mogu raditi sa djecom. Istaknuo je i brojne edukacijske programe koje provodi Ministarstvo usmjerene ka prevenciji i edukaciji djece i roditelja o tome kako se ponašati u sportu.
- Podržavam sve pozitivne učinke sporta, no ipak zbog porasta nasilja moramo raditi na tome da ga se prevenira i smanji koliko je moguće, kazala je zastupnica Andrea Marić, osvrnuvši se posebno na nasilje među sportašima i nasilje nad ženama u sportu.
Zastupnik Marko Milanović Litre mišljenja je da postoje diskriminirajući zakoni prema dijelu građana, referirajući se na navijačke skupine, jer im se zbog pripadnosti određenom klubu oduzimaju prava i slobode. - Diljem Europe navijači se organiziraju, dogovaraju, a to se događa izvan stadiona i nije vidljivo u medijima, a kad se građani samoorganiziraju, to je onda problem, oni ne ovise o nikakvoj organizaciji unutar države ni njenim financijama, zato država i nema kontrolu nad njima, kazao je Milanović Litre. Smatra da politika nema utjecaj na navijače, već se tu radi o domoljubno – nacionalno osviještenom segmentu. – Potrebno je naći način kako doprijeti do njih, jer nemaju povjerenja prema institucijama ni prema medijima.
U vezi sa aktualnim slučajem uhićenja hrvatskih navijača u Ateni govorio je i Vinko Ljubičić, ravnatelj Uprave za konzularne poslove Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji je sudionicima sjednice pojasnio na koji način Ministarstvo i diplomatsko-konzularno predstavništvo u Ateni i njegovi djelatnici pomažu pritvorenicima navijačima i njihovim roditeljima. – Mi postupamo u okviru Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, a u sudski postupak ne možemo izravno ulaziti. Uspostavljen je „call“ centar te između pritvorenika i djelatnika veleposlanstva i roditelja postoji komunikacija na dnevnoj bazi, kazao je Ljubičić.
Jurica Jurjević, voditelj Odjela za prevenciju, sigurnost i integritet HNS-a kazao je kako je svako deseto od 800 tisuća mladih adolescenata u Hrvatskom nogometnom savezu, što pokazuje njihov interes za nogomet. HNS radi na tome da ih se osvješćuje i educira, pri čemu je napomenuo kako su i društvene mreže postale veliki faktor i o čemu također treba voditi računa. Što se tiče navijačkog nasilja smatra da sama represija i zabrana ne vode ničemu dobrom.
- Nasilje nije samo u sportu, ono nas okružuje, kazao je dekan Kineziološkog fakulteta prof. dr. sc. Mario Bajić.- U trenerskom poslu ima i dobrih stvari, a novi je Zakon predvidio licenciranje trenera, što su novi mehanizmi kojih prije nije bilo, kao što nije bilo ni sportske inspekcije, kazao je. - Nasilju treba pristupiti interdisciplinarno, malo više educirati, stvari dodatno povezati i zajednički na tome poraditi, ističe Bajić.
- Sport je dio društva i u njemu se reflektiraju dobre i loše strane toga društva, kazala je predsjednica Nacionalnog vijeća za sport Danira Bilić. - U zakonskim propisima smo se opredijelili za to da sport bude sigurno okruženje, za prevenciju i zaštitu djece od bilo kojeg oblika nasilja, a u ovom trenutku je važno detaljnije definirati što je to neprihvatljivo ponašanje u sportu i kako pomoći žrtvama, smatra Bilić. Što se tiče navijačkih skupina drži da su one fenomen za sebe unutar sporta, te da tu edukacije trebaju biti drugačije koncipirane.
Sudionici sjednice složni su da se u rješavanje ovoga kompleksnog i širokog problema trebaju uključiti svi dionici društva, od državnih i sportskih institucija, obrazovnog sustava, pojedinaca, obitelji, raditi na prevenciji i edukaciji roditelja, trenera te djece od najranije dobi.