.png)
Bruxelles - Pozdravnim govorima, predsjednik Europskoga parlamenta David Maria Sassoli i potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, otvorili su panel raspravu o borbi protiv klimatskih promjena, te ulozi gospodarskih, proračunskih i socijalnih politika EU-a u tome.
Govoreći uvodno o globalnoj perspektivi, posebni izaslanik Ujedinjenih naroda za klimatsku politiku i financije Mark Carney poručio je da je potrebno izgraditi sustav koji mora učiniti više kako bi se iskoristio puni potencijal borbe protiv klimatskih promjena.
- Globalna perspektiva pravednog prijelaza na 'zelena radna mjesta' nemoguća je bez pravedne tranzicije, rekao je glavni direktor Međunarodne organizacije rada (ILO) Guy Ryder. - Osigurati vjerodostojan plan koji će nas odvesti u novu budućnost zadaća je i EU-a i Međunarodne organizacije rada. Imamo dobar temelj za produbljivanje povijesne suradnje, zaključio je.
Potpredsjednica Europske investicijske banke Emma Navarro izdvojila je ključnu ulogu EP-a i nacionalnih parlamenata u prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo. - Mora se provesti fer i pravedna klimatska tranzicija koja neće ostaviti nikog za sobom. Financiranje je ključno za klimatsku tranziciju, zaključila je, dodavši kako održivost mora biti u srcu načina na koji investiramo.
- Hrvatska pozdravlja Europski zeleni plan kao dokument koji obuhvaća sve gospodarske sektore i koji, osim plana prema klimatskoj neutralnosti, moramo gledati i kao plan za transformaciju europske ekonomije, rekao je Žarko Tušek dodavši da je ekološka tranzicija prilika za novi ekonomski zamah, razvoj industrije kroz povećana ulaganja u eko inovacije, razvoj zelenih tehnologija i proizvoda i prilagodbu gospodarstvenika na zajedničko tržište EU-a, koje je sve više zeleno.
Svi akteri, od državnog do privatnog sektora trebaju uključiti „zelena“ mjerila u svoje poslovanje, primjerice u postupke javne nabave i tako osigurati održivu potrošnju i proizvodnju te održiva radna mjesta, s energetski učinkovitijim gospodarstvom. Veliki izazov na putu ka klimatskoj neutralnosti je i osiguranje dovoljne količine energije. Hrvatska kao mala država vidi svoju priliku u smislu energetskih potencijala, budući da ima optimalan položaj za maksimalnu iskoristivost solarne energije, kao najjeftinijeg energenta na razini cijele EU. Svaka država treba dati prednost onim potencijalima kojih ima najviše.
Predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora Domagoj Ivan Milošević, koji je supredsjedao sjednicom, završno je istaknuo kako je ova tema bliska svima, neovisno o političkim opredjeljenjima. Klimatske promjene utječu na širok raspon područja, od kvalitete života, gospodarstva do migracija. U ovom trenutku Europska unija ima priliku i odgovornost postati globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena. To se, naglasio je, ne smije provesti nauštrb kompetitivnosti i cijene poslovanja malih i srednjih poduzetnika. - Potrebno se udružiti s ostalim međunarodnim partnerima i ostvariti što širu podršku, istaknuo je.
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis predstavio je nazočnima 'Plan ulaganja za održivu Europu'.
Predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora Gordan Maras s potpredsjednicom Europskoga parlamenta Ditom Charanzovom supredsjedao je plenarnom sjednicom na temu: Vještine i poslovi za uključivi rast: što možemo naučiti jedni od drugih?.
Prioritete Europske komisije u ovom području predstavio je povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit. Nacionalna iskustva razmijenili su Merja Kyllönen iz finskog parlamenta, Claudia Müller iz njemačkog parlamenta te član Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora Ante Babić. - Dinamičan tehnološki razvoj, globalizacija, demografske promjene i starenje stanovništva mijenjaju brojne društvene aspekte, pa tako i svijet rada. Novo doba podrazumijeva i nove tehnologije i nove trendove, kao što su robotika, virtualna stvarnost ili umjetna inteligencija. Time se iz temelja mijenja svijet i način na koji surađujemo, mijenja se naše radno okruženje, društveni odnosi, te javni i privatni sektor, rekao je u svom govoru zastupnik Babić dodavši da se taj proces u Europi, a i u Hrvatskoj, ogleda i kroz sve veću potražnju za kvalificiranim radnicima u svim sektorima gospodarstva. Uz formalno obrazovanje, moderni svijet rada traži dodatne vještine, od općih vještina, do digitalne pismenosti i specifične profesionalne stručnosti. Samo inovativna i konkurentna radna snaga danas može pokrenuti produktivnost i gospodarski rast, izdvojio je.
Osvrnuvši se na demografsku krizu s kojom se susreće Europa, član Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora Žarko Tušek u raspravi je rekao da, uz mjere koje države provode, svakako moramo senzibilizirati nositelje gospodarstva, poslodavce, na važnost pronatalitetne politike za daljnju održivost sustava. Također je istaknuo kako poslodavci trebaju staviti naglasak na njihovo preuzimanje dijela odgovornosti za ovo područje, primjerice razvijanje i uvođenje obiteljima prijateljske mjere u svoja poduzeća, kao što su autonomna preraspodjela radnog vremena, rad od kuće, ostvarivanje prava na dopuste i sl.
Članica Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora Božica Makar govorila je o potrebama obrazovanja za jedinstveno digitalno tržište. Istaknula je kako nedostatak digitalnih vještina već sada koči inovacije i gospodarski rast Europske unije te je potrebno više uložiti u ciljano obrazovanje nezaposlenih i teško zapošljivih. Posebno je izdvojila mogućnosti pripravništava, naukovanja i kratkoročnih programa osposobljavanja. - Uz to, potrebno je i podizanje svijesti u svim dijelovima društva o važnosti digitalnih vještina za zapošljavanje i konkurentnost, naglasila je.
U završnim napomenama zastupnik Maras rekao je kako je siguran da ovo nije zadnja rasprava o ovoj temi. "Rasprava će se voditi i dalje, a najvažnije je da pomažemo jedni drugima kako bismo stvorili kvalitetnije tržište rada u Europskoj uniji, od čega će svi naši građani imati koristi", naglasio je.