Zagreb – U organizaciji saborskog zastupnika Nine Raspudića u srijedu je održan okrugli stol „Podatkovni centar u Topuskom – razvojna prilika ili ekološka ugroza?“, na kojemu se raspravljalo o planiranom projektu Pantheon AI – AI kampusu snage 1 GW i procijenjene vrijednosti 50 milijardi eura.
Dok se projekt predstavlja kao povijesna razvojna prilika za Hrvatsku i Banovinu, sudionici okruglog stola upozorili su na ozbiljne moguće posljedice za energetski sustav, vodne resurse, šume i lokalnu zajednicu. U središtu rasprave bila su pitanja opravdanosti projekta, njegove transparentnosti te stvarnih koristi i rizika za građane.
Lucijan Carić, stručnjak za informacijsku sigurnost, upozorio je da bi podatkovni centar mogao trošiti oko 30 posto ukupne hrvatske električne energije, dok bi planirani vlastiti energetski kapaciteti pokrivali tek 7 do 15 posto potreba. Istaknuo je da Hrvatska nema dovoljno električne energije za takav projekt te upozorio na moguće poskupljenje struje, potrošnju pitke vode i posljedice korištenja kemikalija u rashladnim sustavima.
- Ovo je investicija kod koje postoji ozbiljan nesrazmjer između privatne dobiti i javnog rizika – profiti vaši, rizici naši, poručio je Carić dodajući da bi zbog uvoza ključne tehnologije velik dio vrijednosti investicije zapravo otišao izvan Hrvatske.
Toni Vidan, predsjednik Europskog ureda za okoliš (EEB), upozorio je da bi podatkovni centar mogao poslužiti i kao paravan za privatne poslovne interese pri realizaciji mnogo šireg infrastrukturnog pothvata – izgradnje privatnog dalekovoda, koji bi bio najveći takav projekt od hrvatske samostalnosti.
Na ugrozu prirodnih resursa upozorila je Lara Vukasović, stručnjakinja za međunarodne politike zaštite okoliša i održivog razvoja, istaknuvši da je područje Topuskog dio osjetljivog šumskog, močvarnog i vodnog ekosustava s brojnim zaštićenim vrstama. Među rizicima je izdvojila crpljenje podzemnih voda, moguće onečišćenje, uništavanje šumskih staništa i povećanje razine buke.
- Tražimo detaljan hidrogeološki model, potpunu objavu rashladnog sustava, procjenu utjecaja na šume i kumulativnu procjenu cijelog zahvata. Posljedice ovakvog projekta ne smiju se promatrati fragmentirano, istaknula je Vukasović.
Željka Gujić, aktivna članica i organizatorica prosvjeda građanskih inicijativa iz Topuskog, upozorila je na izostanak suradnje lokalnih vlasti s građanskim inicijativama i nedostatak transparentnosti investitora.
- Stanovnici imaju pravo znati što se planira u njihovu kraju i kakve će posljedice projekt imati za njihov život. Umjesto odgovora, dobivaju poruke da je projekt već dogovoren i da se nemaju čemu protiviti, poručila je Gujić.
Mile Bajić, istaknuti član građanskih inicijativa, govorio je o pritiscima i prijetnjama koje su, kako je naveo, on i njegov otac doživjeli tijekom pokušaja otkupa zemljišta, uključujući prijetnje izvlaštenjem. Izrazio je i sumnju u povezanost interesa investitora i lokalnog političkog vodstva.
Nebojša Andrić, načelnik Općine Vojnić, upozorio je na važnost očuvanja vodnih resursa, istaknuvši da voda nije samo prirodni resurs, nego temelj života i opstanka lokalnih zajednica.
Na okrugli stol o projektu Pantheon AI, investiciji procijenjenoj na 50 milijardi eura, nisu se odazvali predstavnici investitora, Vlade Republike Hrvatske, nadležnih ministarstava, Sisačko-moslavačke županije, a ni Općine Topusko.
Zastupnik Raspudić smatra neprihvatljivim da se o projektu ovakvih razmjera, koji se izravno tiče javnog interesa i budućnosti lokalne zajednice, ne odazovu upravo oni koji bi javnosti trebali pružiti odgovore. - Građani Topuskog, ali i cijele Hrvatske, imaju pravo znati kakve posljedice ovaj projekt nosi, tko preuzima odgovornost za moguće rizike i kome će na kraju pripasti njegove koristi. Izostanak ključnih dionika ne doprinosi transparentnosti ni povjerenju javnosti, nego dodatno produbljuje sumnje i otvara nova pitanja, zaključio je Raspudić.
Sudionici okruglog stola zatražili su maksimalnu transparentnost u postupku izrade Studije utjecaja na okoliš, objavu svih relevantnih podataka o potrošnji energije i vode, sustavu hlađenja te utjecaju na šume i bioraznolikost.
Sudionici okruglog stola suglasni su kako su Banovini potrebni razvoj, ulaganja i nova radna mjesta, no ne pod svaku cijenu. Jednako tako smatraju kako energetska sigurnost Hrvatske, prirodni resursi i zdravlje građana ne smiju postati kolateralnom štetom privatne investicije te kako prije bilo kakvih obvezujućih odluka javnost mora dobiti odgovore na sva otvorena pitanja, a lokalna zajednica pravo sudjelovanja u odlučivanju o vlastitoj budućnosti.