Opatija – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir otvorila je 19. međunarodni kongres „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo”, koji u Opatiji organiziraju Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko sjemenarsko udruženje. Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora jedan je od pokrovitelja Kongresa.
- Sjeme nije samo početak poljoprivredne proizvodnje. Ono je dio naše genetske baštine, temelj prehrambene sigurnosti i važan preduvjet poljoprivredne suverenosti. Zato očuvanje i razvoj domaćeg sjemenarstva mora biti jedan od naših strateških prioriteta, istaknula je Petir.
Upozorila je da klimatske promjene, ratovi i poremećaji u opskrbnim lancima potvrđuju važnost vlastitih sjemenskih kapaciteta, razvoja sorti prilagođenih našim uvjetima i kontinuiteta proizvodnje hrane. Podsjetila je da su se sve hrvatske županije proglasile područjima slobodnima od GMO-a te da je u Hrvatskoj zabranjena sjetva genetski modificiranog sjemena, uključujući pokusne svrhe. Na inicijativu Odbora za poljoprivredu Hrvatski sabor donio je i Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a.
Prema podacima Hrvatskog agronomskog društva, Hrvatska je druga u Europskoj uniji po sjemenskoj proizvodnji soje. Posebna je vrijednost hrvatske proizvodnje što se proizvodi sjeme soje bez GMO-a, što predstavlja konkurentsku prednost koju je potrebno očuvati.
Petir je upozorila i na opasnost patentiranja biljnog genetskog materijala te moguće ograničavanje pristupa domaćih oplemenjivača genetskim resursima i prava poljoprivrednika na sjeme. - Ne smijemo dopustiti da patentiranje biljnog genetskog materijala dovede do njegove koncentracije u rukama nekoliko velikih kompanija i ograniči našim domaćim oplemenjivačima pristup genetskim izvorima potrebnima za razvoj novih sorti, a našim poljoprivrednicima pravo na sjeme, poručila je.
Istaknula je da znanstveni napredak mora služiti razvoju poljoprivrede, ali ne smije dovesti u pitanje načelo predostrožnosti, hrvatsko opredjeljenje za proizvodnju bez GMO-a i očuvanje našega biotičkog suvereniteta.
U sklopu Kongresa održana je panel-rasprava „Nove genomske tehnike – što nas čeka?”, koju je moderirala Mirta Milas, a uz Marijanu Petir sudjelovali su državni tajnik Tugomir Majdak i Domagoj Šimić, znanstvenik Poljoprivrednog instituta Osijek i predsjednik Vijeća za GMO.
Petir je podsjetila da je Odbor za poljoprivredu još 2023. godine pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom o predloženoj uredbi. U tom je dijalogu zatražio obrazloženje pravne utemeljenosti prijedloga uredbe u odnosu na Lisabonski ugovor, Kartagenski protokol o biosigurnosti i načelo predostrožnosti. Odbor je zatražio procjenu rizika za obje kategorije NGT bilja, osiguravanje sljedivosti i označavanja, zaštitu konvencionalne i ekološke proizvodnje, jasna pravila o koegzistenciji, odgovornosti i naknadi štete te pravo država članica da samostalno odlučuju o ograničenju ili zabrani uzgoja NGT bilja na svojem teritoriju. Upozorio je i na opasnost patentiranja biljnog genetskog materijala i stvaranja monopola.
Petir je podsjetila da je Sud Europske unije još 2018. godine utvrdio da se organizmi dobiveni novim metodama mutageneze smatraju GMO-om i podliježu pravilima GMO zakonodavstva. Naglasila je da konačna uredba nije prihvatila zahtjeve za procjenu rizika obiju kategorija NGT bilja ni pravo država članica da samostalno zabrane uzgoj NGT bilja prve kategorije, što smatra ozbiljnim problemom za zaštitu okoliša, bioraznolikosti i hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju bez GMO-a.
Upozorila je da do početka primjene nove uredbe, 17. srpnja 2028., Hrvatska mora osigurati provedbene i kontrolne kapacitete te zaštititi domaće sjemenarstvo, proizvodnju bez GMO-a i pravo poljoprivrednika na sjeme.
- Stare autohtone čuvane sorte predstavljaju neprocjenjiv genetski i kulturni kapital Hrvatske, one čuvaju genetsku raznolikost i tradicijsko nasljeđe, prilagođene su lokalnim klimatskim i zemljišnim uvjetima, imaju veću otpornost na bolesti i štetnike u lokalnim uvjetima, istaknuo je predsjednik Hrvatskog agronomskog društva, Josip Haramija. Pojasnio je da će njihov utjecaj na sjemensku proizvodnju biti zaista značajan samo ako budu uključene u suvremene programe oplemenjivanja i prodaje jer se tako ove sorte mogu očuvati ne samo u bankama biljnih gena, nego i na poljima i na tanjurima. Upozorio je Haramija da se u Hrvatskoj nitko ne bavi uzdržnom selekcijom starih sorti, koja je preduvjet za njihovu sjemensku proizvodnju i predložio da se u Hrvatskoj uspostavi program očuvanja biljnih genetskih izvora, ne samo da sorte čuvamo u bankama gena već sa ciljem da se stare sorte umnažaju i da budu dostupne hrvatskim proizvođačima i u gastro ponudi. - Smatram da HAPIH, kao u Sloveniji Kmetiljski institut Slovenije, ima kapaciteta i potencijala da osim banke biljnih gena preuzme vodeću ulogu u održavanju, uzdržnoj selekciji i sjemenartsvu starih autohtonih sorti, zaključio je Haramija.
Na Konferenciji je, temeljem podataka HAPIH-a o certificiranim količinama sjemena u 2025./2026. godini Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo priznanja „ZLATNO SJEME“ kao posebno priznanje za izniman doprinos razvoju hrvatskog sjemenarstva i unapređenju sjemenske proizvodnje i to: Bc Institutu d.d. Zagreb: za najrašireniju sortu ozime zobi u Republici Hrvatskoj: sorta Bc Elza, Poljoprivrednom institutu Osijek, za najrašireniju sortu ozime pšenice u Republici Hrvatskoj: sorta Kraljica te RWA Hrvatska d.o.o. u kategoriji najvećeg dorađivača sjemena u Republici Hrvatskoj u 2025./2026. godini.