Zagreb – Povjerenik Europske komisije za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen u sklopu svojeg radnog posjeta Hrvatskoj posjetio je u četvrtak Hrvatski sabor. Domaćin sastanka bio je Odbor za europske poslove, a u središtu razgovora bili su izazovi priuštivog stanovanja, smanjenje troškova energije, sigurnost opskrbe te mogućnosti europskog financiranja tih prioriteta.
Predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš uvodno je istaknula kako su oba portfelja za koja je povjerenik nadležan, energetika i priuštivo stanovanje, iznimno važna za svakodnevni život građana Europske unije. Naglasila je da sastanak predstavlja priliku za razmjenu mišljenja o europskim politikama u tim područjima, kao i o njihovim konkretnim učincima na Hrvatsku.
Povjerenik Jørgensen istaknuo je kako su priuštivo stanovanje i pristupačna energija među ključnim prioritetima Europske komisije, osobito u okolnostima visokih cijena i rastućih životnih troškova. Naglasio je da se građani diljem Europe suočavaju sa sve većim financijskim opterećenjima, neovisno o tome žive li u vlastitim ili unajmljenim nekretninama, zbog čega su potrebni odgovori na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
Govoreći o stambenoj politici, povjerenik je istaknuo da je stambena i energetska kriza bitno promijenila pristup Europske unije tom području te potaknula snažnije uključivanje europskih institucija u traženje rješenja. Pritom je naglasio kako je cilj europskog djelovanja stvaranje povoljnijeg zakonodavnog i financijskog okvira te pojednostavljivanje, dok će se velik dio konkretnih mjera i dalje oblikovati i provoditi na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Predsjednica Odbora Jelena Miloš pozdravila je činjenicu da je pitanje priuštivog stanovanja dobilo važnije mjesto među prioritetima Europske komisije. Upozorila je da rast cijena nekretnina i širenje kratkoročnog najma sve više otežavaju rješavanje stambenog pitanja u Hrvatskoj, osobito mladima i obiteljima u većim gradovima, priobalju i turističkim odredištima.
Osvrnula se i na problem velikog broja praznih nekretnina u Hrvatskoj, istaknuvši kako je on dijelom povezan s činjenicom da se ulaganje u nekretnine tradicionalno smatra sigurnim oblikom štednje i očuvanja vrijednosti kapitala, često kao alternativa štednji u bankama. Takva praksa dodatno utječe na dostupnost stambenog prostora na tržištu, osobito kada se nekretnine ne koriste za stalno stanovanje ili dugoročni najam.
Posebno je upozorila na utjecaj kratkoročnog turističkog najma na dostupnost stanova lokalnom stanovništvu te otvorila pitanje mogućnosti koje bi budući europski zakonodavni okvir za priuštivo stanovanje mogao pružiti državama članicama u suočavanju s tim izazovima.
Odgovarajući na to pitanje, povjerenik Jørgensen naglasio je kako Europska komisija može osigurati zajednički zakonodavni okvir i instrumente potpore, ali da odluke o konkretnim mjerama za aktiviranje praznih nekretnina i uređivanje stambenog tržišta ostaju u nadležnosti država članica. Istaknuo je važnost uvažavanja nacionalnih posebnosti i lokalnih okolnosti pri oblikovanju odgovarajućih rješenja.
Tijekom rasprave otvoreno je i pitanje dostupnosti stanovanja mladima u ruralnim područjima, kao važnog preduvjeta demografske revitalizacije i ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Razgovaralo se i o mogućnostima financiranja priuštivog stanovanja iz europskih fondova, uključujući sredstva namijenjena socijalnoj infrastrukturi, te o potrebi da se različiti prioriteti financiranja međusobno nadopunjuju, a ne da ograničavaju raspoloživa sredstva za stambene projekte.
U području energetike povjerenik Jørgensen upozorio je na ključne izazove s kojima se suočava Europska unija, među kojima su visoke cijene energije, ovisnost o fosilnim gorivima i potreba za nastavkom energetske tranzicije. Naglasio je da su smanjenje troškova energije za građane i gospodarstvo, jačanje obnovljivih izvora energije te dekarbonizacija gospodarstva nužni za dugoročnu energetsku sigurnost, konkurentnost europske industrije i ublažavanje klimatskih promjena.
Istaknuo je kako energetska tranzicija mora istodobno odgovoriti na potrebe građana, koji očekuju pristupačne cijene energije, ali i gospodarstva, tj. industrije, kojima su potrebni sigurni i konkurentni izvori opskrbe. Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima pritom je dugoročan strateški cilj Europske unije.
U razgovoru je još jednom naglašena povezanost stambene i energetske politike, budući da priuštivost stanovanja ne ovisi samo o cijeni kupnje ili najma nekretnine, nego i o troškovima grijanja, hlađenja i električne energije. U tom kontekstu naglašena je važnost ulaganja u energetsku obnovu zgrada i energetsku učinkovitost.
Odgovarajući na pitanja zastupnika o ulozi nuklearne energije u europskoj energetskoj politici, povjerenik je potvrdio njezinu važnost kao niskougljičnog izvora energije, upozorivši pritom na dugotrajnost postupaka planiranja i izgradnje novih nuklearnih elektrana, koji mogu trajati i do petnaest godina. Stoga je naglasio potrebu za razvojem različitih energetskih rješenja koja su brža i mogu pridonijeti sigurnosti opskrbe i ostvarivanju klimatskih ciljeva.
Bilo je riječi i o smanjenju energetske ovisnosti Europske unije o Rusiji. Povjerenik Jørgensen naglasio je da je trajno napuštanje ovisnosti o ruskim energentima strateško opredjeljenje Europske komisije. Odgovarajući na pitanje o mogućnosti ponovnog uvoza ruskih energenata nakon eventualne normalizacije međunarodnih odnosa i uspostave mira, jasno je poručio da Komisija ne zagovara povratak energetskoj ovisnosti o Rusiji niti ponovno oslanjanje na ruske izvore opskrbe.
Na sastanku su sudjelovali predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš, potpredsjednik Odbora Ivan Račan, članica Odbora i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir te voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić.