Zagreb - Odbor za turizam i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora održali su u četvrtak zajedničku tematsku sjednicu o poslovanju zračnih luka u Republici Hrvatskoj i njihovu doprinosu turizmu, gospodarstvu i regionalnoj povezanosti. Uz članove odbora, na sjednici su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstava, zračnih luka, zrakoplovnih prijevoznika, turističkog sektora te regulatornih i stručnih institucija.
Posljednjih godina bilježe se značajne promjene u strukturi prometa, ulaganjima, upravljačkim modelima i financijskim rezultatima pojedinih zračnih luka, te je s obzirom na njihov strateški značaj, rasprava bila usmjerena na njihovo financijsko poslovanje i održivost, modele upravljanja, povezanost zračnog prometa s turističkim sektorom te budućim razvojnim planovima.
U uvodnim obraćanjima predsjednica Odbora za turizam Sanja Radolović i predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Stipo Mlinarić istaknuli su važnost kvalitetnog upravljanja i dugoročne financijske održivosti zračnih luka. Naglašeno je da njihove rezultate, uz broj putnika i financijske pokazatelje, treba sagledavati i kroz doprinos dostupnosti hrvatskih regija, zapošljavanje i razvoj lokalnoga gospodarstva.
Izlaganja predstavnika zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Osijek, Brač i Mali Lošinj) pokazala su različite uvjete poslovanja i razvojne potrebe. Kao pozitivni pokazatelji izdvojeni su rast prometa i prihoda Zračne luke Zagreb, infrastrukturna ulaganja i širenje mreže linija u Splitu te profitabilno poslovanje i planirana ulaganja Zračne luke Dubrovnik. Zračna luka Zadar u posljednjih je deset godina utrostručila broj putnika, uz i dalje izraženu sezonalnost prometa.
Predstavnik Zračne luke Rijeka izvijestio je o poslovanju s dobiti i postupnom pokrivanju gubitaka iz prethodnih godina, dok Aerodrom Brač, nakon rasta prometa i prihoda, očekuje pozitivan godišnji rezultat. Istaknuta je i njegova uloga u osiguravanju hitne medicinske službe i dostupnosti otoka.
Zračna luka Pula, unatoč povećanju broja putnika, bilježi gubitke te provodi mjere stabilizacije troškova, privlačenja novih linija i produljenja sezone. Predstavnici Zračne luke Osijek upozorili su na pad putničkog prometa i potrebu za jačanjem povezanosti, a predstavnik Aerodroma Mali Lošinj na financijske poteškoće, odnose među suvlasnicima i potrebu za infrastrukturnim ulaganjima.
Među zajedničkim izazovima izdvojeni su koncentracija prometa u ljetnim mjesecima, rast operativnih troškova, održavanje infrastrukture i nedostatak stručne radne snage. Naglašeno je da povećanje broja putnika samo po sebi ne osigurava profitabilnost ni dugoročnu održivost poslovanja, na koje utječu i geopolitičke okolnosti, cijene goriva te vlasnička struktura.
Posebna je pažnje posvećena i potrebi cjelogodišnje povezanosti otoka s većim središtima na kopnu te Dubrovnika sa Zagrebom. U tom je kontekstu istaknuta važnost cjenovne dostupnosti domaćih letova, uključujući linije koje se sufinanciraju iz državnog proračuna. Naglašena je i potreba za boljim povezivanjem zračnih luka s cestovnim, željezničkim i pomorskim prijevozom te snažnijom suradnjom s turističkim zajednicama, hotelijerima i zrakoplovnim prijevoznicima radi razvoja prometa izvan glavne sezone.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je važnost zračnih luka za međunarodnu dostupnost Hrvatske, gospodarsku konkurentnost i povezanost regija. Osvrnuo se na oporavak prometa nakon pandemije te naveo da je u prvih devet mjeseci 2026. ostvaren rast od 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Među infrastrukturnim ulaganjima izdvojio je razvoj Zračne luke Dubrovnik uz korištenje europskih sredstava i rekonstrukciju putničkog terminala u Splitu.
Naglasio je da zračne luke posluju u različitim pravnim i ugovornim okvirima te da se razlikuju prema veličini, sezonalnosti i regionalnoj ulozi. Nadzor nad poslovanjem ostvaruje se kroz nadzorne odbore, skupštine društava i obveze koje proizlaze iz državnog vlasništva. Govoreći o financijskim rezultatima, naveo je da Rijeka i Osijek postupno pokrivaju gubitke iz prethodnih godina, dok je za Pulu istaknuo potrebu stabilizacije poslovanja i pokrivanja gubitaka iz buduće dobiti.
Obrazložio je da državne potpore moraju biti usklađene s pravilima Europske unije te predstavio mogućnost potpore za pokretanje novih zračnih linija, uz poslovni plan koji potvrđuje njihovu održivost. Pojasnio je i model obveze javne usluge (PSO), kojim država sufinancira prijevoznike na linijama važnima za gospodarsku i društvenu povezanost regija kada tržište ne osigurava odgovarajuću uslugu. Posebno je naglasio važnost zajedničkog nastupa zračnih luka i regionalnih turističkih zajednica prema prijevoznicima radi uspostave i zadržavanja linija izvan glavne turističke sezone.
Predstavnik Ministarstva turizma i sporta Robert Pende istaknuo je da približno petina turista u Hrvatsku dolazi zračnim putem te da češća putovanja i kraći boravci dodatno povećavaju važnost zračne povezanosti. Ocijenio je da Hrvatska ima dobro razvijenu prihvatnu infrastrukturu i povoljan prostorni raspored zračnih luka, dok je izražena sezonalnost i dalje jedan od ključnih izazova.
Predstavio je potporu marketinškim aktivnostima koje se putem turističkih zajednica provode u suradnji sa zrakoplovnim prijevoznicima i turoperatorima, osobito radi poticanja dolazaka u predsezoni i posezoni. Pojasnio je da je riječ o financiranju ugovorenih marketinških aktivnosti, a ne nadoknađivanju razlike u cijeni zrakoplovnih karata. Naglasio je potrebu snažnije suradnje turističkog sektora i zračnih luka kako bi se osigurala stabilnija potražnja i bolja povezanost tijekom cijele godine.
Da je bolja zračna povezanost jedan od ključnih preduvjeta za razvoj turizma izvan glavne sezone, istaknuli su i predstavnici zračnog prometa, turističkog sektora i akademske zajednice. Predstavnik Croatia Airlinesa naglasio je važnost projekta obnove flote, širenja mreže linija i povećanja broja letova u predsezoni i posezoni, dok je predstavnik Hrvatske turističke zajednice istaknuo potrebu za boljom zračnom dostupnošću i snažnijom promocijom odmora izvan glavne sezone.
Predstavnik Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo izdvojio je sigurnost kao temelj razvoja zračnog prometa, a dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu važnost povezivanja zračnih luka s drugim oblicima prijevoza i okolnim područjem. Predstavnik Hrvatske gospodarske komore upozorio je na nedostatak stručne radne snage te istaknuo potencijal čarterskih letova za jačanje turističkog prometa izvan glavne sezone.
Na sjednici su spomenuti i problemi sportskih i turističkih aerodroma. Predstavnici aeroklubova upozorili su na neriješena pitanja korištenja zemljišta i ovisnost njihova rada o odlukama lokalnih vlasti. Kao primjer naveden je sportski aerodrom Vrsar, kojemu je, prema iznesenim navodima, odobrenje za uporabu oduzeto zbog gubitka dokaza o pravu korištenja zemljišta. Istaknuta je važnost sportskih i turističkih aerodroma za razvoj zrakoplovstva, a aeroklubova za osposobljavanje budućih zrakoplovnih kadrova. Upozoreno je i na potrebu jasnijeg zakonskog uređenja njihova djelovanja i korištenja aerodromske infrastrukture.
Rasprava je ukazala na važnost koordiniranog djelovanja nadležnih institucija, zračnih luka, lokalne i regionalne samouprave te turističkog sektora radi unaprjeđenja poslovanja i dostupnosti zračnog prijevoza tijekom cijele godine.