.png)
Bruxelles – Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić i predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković kao članovi izaslanstva Hrvatskoga sabora u plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe, sudjelovali su u petak na događanju u Europskom parlamentu u svrhu davanja povratnih informacija o Konferenciji o budućnosti Europe. S ciljem informiranja građana koji su sudjelovali u radu Konferencije događanje su organizirale tri institucije Europske unije – Europski parlament, Vijeće i Europska komisija, a kako bi ih upoznali s radnjama koje poduzimaju u pogledu provedbe prijedloga Konferencije, svaka u skladu sa svojim nadležnostima na temelju Ugovora Europske unije,
U sklopu sastanka komponente nacionalnih parlamentaraca, imajući u vidu ulogu nacionalnih parlamenata u preuzimanju europskog zakonodavstva u nacionalno zakonodavstvo kao i u približavanju Unije građanima, Marko Pavić se složio s potrebom punog uključivanja nacionalnih parlamenata u sve faze provedbe preporuka Konferencije te je u tom smislu podržao inicijativu predsjednika Odbora za europske poslove francuskog Senata Francoisa Rapina. U nastavku je sudionike informirao o planiranim aktivnostima Hrvatskoga sabora u pogledu provedbe preporuka Konferencije o budućnosti Europe i najavio održavanje konferencije o klimatskim promjenama i Europskom zelenom planu na proljeće 2023. godine.
Domagoj Hajduković je također istaknuo punu podršku stavu Francoisa Rapina, naglasivši važnost uloge nacionalnih parlamenata u svakom promišljanju budućnosti Europe, a osobito u okviru ove Konferencije. Ukazao je na promijenjene okolnosti, nakon početka ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu, koje se trebaju, kako je istaknuo, ogledati i u razmišljanjima o tome kakvu Europu i Europsku uniju želimo u budućnosti.
Kako je rečeno na ovom sastanku kraj rada Konferencije o budućnosti Europe svečano je obilježen na Dan Europe, 9. svibnja 2022. godine, predstavljanjem Izvješća o konačnom ishodu Konferencije predsjednicima triju institucija Europske unije. Izvješće obuhvaća Prijedlog plenarne skupštine Konferencije koji se sastoji od 326 mjera (preporuka) za ostvarivanje 49 ciljanih prijedloga u devet tematskih područja. Konferencija je bila inovativan proces koji je otvorio novi prostor za raspravu s građanima o izazovima i prioritetima s kojima se Europa suočava, a u cilju podupiranja demokratskog legitimiteta i funkcioniranja europskog projekta kao i osnaživanja potpore građana europskim zajedničkim ciljevima i vrijednostima. Također je istaknuto i kako su nacionalni parlamenti država članica Europske unije putem svojih predstavnika izravno su sudjelovali u radu plenarne skupštine Konferencije, a u Izvršnom odboru Konferencije su bili zastupljeni putem Predsjedajuće Trojke COSAC-a koja je imala status promatrača.