- Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2024. godinu;
- Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskimfondovima za 2024. godinu;
- Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2024. godinu;
- Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2024. godinu
- Izvješće s rasprave
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je na 36. sjednici, održanoj 2. listopada 2025. godine, raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2025. godine, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2025. godine, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2025. godine te o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2025. godine. Sva društva dostavila su predsjedniku Hrvatskog sabora ispravak zajedničkog Izvještaja o radu obveznih mirovinskih fondova za 2024. godinu, aktom od 12. svibnja 2025. godine. Navedena društva predmetne izvještaje su dostavila sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 19/14., 93/15., 64/18., 115/18., 58/20. i 156/23.).
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao i mišljenjima Vlade Republike Hrvatske na navedene izvještaje, od 26. rujna 2025. godine, u kojima se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetne izvještaje (KLASA: 022-03/25-12/18, URBROJ: 50301-05/14-25-9; KLASA: 022-03/25-12/21, URBROJ: 50301-05/14-25-9; KLASA: 022-03/25-12/22, URBROJ: 50301-05/14-25-9; KLASA: 022-03/25-12/23, URBROJ: 50301-05/14-25-9).
U uvodnom dijelu predstavljen je zajednički izvještaj za mirovinske fondove za 2024. godinu, koja je ocijenjena dobrom. Na kraju 2024. godine neto imovina OMF-ova dosegnula je 23,22 milijardi eura (što čini 29% BDP-a), uz rast na godišnjoj razini od 14,76%. Od ukupne neto imovine OMF-ova tek 3,18%, tj. 737.411.673 eura odnosi se na imovinu fondova kategorije A, na imovinu fondova kategorije C 7,87%, tj. 1.826.784.058 eura, dok najveći dio, čak 88,96%, tj. 20.656.249.021 eura, čini imovina fondova kategorije B. Broj članova u 2024. godini iznosio je cca 2,4 milijuna. Mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup u 2024. godini iznosili su 1,52 milijardi eura, a isplate iz II. stupa po osnovi zatvaranja računa člana (odlazak u mirovinu, smrt) iznosile su 398 milijuna eura. OMF-ovi su u 2024. godini imali dobit od 1,9 milijardi eura. Prinosi su u 2024. bili: fondovi kategorije A ostvarili su u prosjeku 13,3%, fondovi B kategorije 9,7%, a fondovi kategorije C 3,55 %, i po svojoj visini su u vrhu Europske unije. Nadalje, istaknuto je da su hrvatski mirovinski fondovi najznačajniji akter na hrvatskom tržištu kapitala, s ulogom od (dosad) 3,2 mlrd. eura, te su najveći pojedinačni kupci obveznica. Također, kao i ranije, i tijekom 2024. godine UMFO je aktivno sudjelovao u aktivnostima usmjerenim ka jačanju financijske pismenosti, a u svrhu poboljšanja sustava, mirovinski fondovi su iznijeli određene prijedloge promjene isplatne faze za II. i III. stup. Nakon predstavljanja zajedničkog izvještaja, predstavnici pojedinih društava su pojedinačno izložili izvještaje za mirovinske fondove kojima ta društva upravljaju. Ukratko su izneseni podaci o prinosima za fondove kategorije A, B i C, poslovanjima mirovinskih društava, ulaganjima i dr.
U raspravi na Odboru iznesen je komentar na iznos uplata u I. i II. mirovinski stup (1,52 mlrd., odnosno 4,99 mlrd. eura), a zamoljeno je i za podatak o tome koliki je trenutačni broj osiguranika koji ne participiraju u II. stupu. Dodatno, kako je rečeno, bilo bi zanimljivo vidjeti strukturu osiguranika koji uzimaju i onih koji ne uzimaju kombiniranu mirovinu. Također, zatraženo je pojašnjenje prijedloga promjene isplatne faze kojeg su predložili mirovinski fondovi.
Predstavnici društava koja upravljaju mirovinskim fondovima i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga odgovorili su na pitanja i komentare članova Odbora. Vezano za prijedlog promjene isplatne faze, rečeno da bi ovakva vrsta isplate bila komplementarna, odnosno dodatna mogućnost. Prema njemu, predloženo je formiranje posebnog fonda koji bi sredstva osiguranika ulagao na tržištu kapitala, budući da je u tom slučaju za očekivati da bi prinosi bili značajno veći od sadašnjih. Novina bi također bila da bi se osiguraniku zadnjih deset godina prije umirovljenja sukcesivno sredstva prebacivala iz fonda C u taj fond za isplatu mirovine, svake godine po 1/10. Također, novost bi bila da se u tom isplatnom fondu ne bi pripisao cijeli iznos prinosa, nego samo jedan dio, kako bi se ublažile eventualne lošije godine s negativnim prinosom. Navedeni prijedlog kombinacija je prakse u zapadnim zemljama i ideje hrvatskih mirovinskih društava, koja vjeruju da bi ovime mirovine bile više nego što su trenutačno. Međutim, s druge strane, ovdje se za mirovinska osiguravajuća društva kao problem postavlja pitanje garancije. Prema ovom prijedlogu, postojala bi anuitet-isplata mirovina koja bi ovisila o tržišnim okolnostima, koje su najčešće pozitivne, ali treba imati na umu da je u povijesti bilo i negativnih. Bilo bi potrebno sa strane raditi određenu rezervu sredstava (tzv. „rainy day“ fond, odnosno fond za crne dane) i ključno je pitanje kako riješiti tu garanciju, o kojoj se dosta raspravlja, jer se radi o vrlo složenoj stvari.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2024. godinu
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2024. godinu
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2024. godinu
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac