Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 24. sjednici, održanoj 12. studenog 2025. godine, Prijedlog odluke o proglašenju 15. studenoga Nacionalnim danom jednakih plaća, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 14. studenog 2024. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo, a Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni Prijedlog.
Uvodno je predlagateljica navela da je Klub SDP-a prije godinu dana podnio u saborsku proceduru prijedlog da se 15. studenog proglasi Nacionalnim danom jednakih plaća kako bi se simbolički naglasio problem rodnog jaza u plaćama i istaknulo da je jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti jedno je od temelja Europe i svakog pravednog društva pa i hrvatskog društva. Žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca za jednak posao, s prosječnom razlikom u plaćama između spolova u Europskoj uniji od 13%. To znači da za svaki euro koji u Europskoj uniji zaradi muškarac, žena zaradi 0,87 eura, odnosno „ženski euro“ vrijedi 87 centi. Naglasila je da postoji stalan napredak u smanjenju rodnog jaza, no on je još uvijek prespor, sa smanjenjem razlike od 2,8 postotnih bodova u deset godina. Postoje znatne razlike između zemalja EU-a. Razlika u plaćama između spolova kreće se od manje od 5% u Luksemburgu, Rumunjskoj, Sloveniji, Poljskoj, Belgiji i Italiji do više od 17% u Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji i Estoniji. Istaknula je da Izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prepoznaje rodni jaz u plaćama kao jedan od strukturnih problema u ostvarivanju ravnopravnosti muškaraca i žena. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u Republici Hrvatskoj rodni jaz u plaćama u 2024. godini iznosio 3,9%. No, prema podacima Eurostata rodni jaz u plaćama u Republici Hrvatskoj iznosi 7,4%, što je manje nego europski prosjek od 12% (po istoj metodologiji), ali iako je manji on je svejedno značajan. Upozorila je da su podaci drugačiji kada se uspoređuju plaće u različitim djelatnostima. Tako je rodni jaz u socijalnoj skrbi i zdravstvu (tradicionalno „ženskim“ djelatnostima) bitno veći – po hrvatskim statističkim podacima čak 23%. Nadalje, rodni jaz kod zaposlenika do 25 godina gotovo i ne postoji, ali kako raste radni staž raste i rodni jaz u plaćama. Iznos plaće muškaraca i žena važan je i zbog budućih mirovina, a posebno zabrinjava rodni jaz u mirovinama od 17% u korist prosječne mirovine muškaraca.
Kako bi se zaustavilo daljnje povećanje rodnog jaza u plaćama na europskoj razini, 2023. godine stupila je na snagu europska Direktiva o transparentnosti plaća koja ima za cilj utjecati na smanjenje rodnog jaza u plaćama i ujedno pridonijeti transparentnosti u procesima rada i zapošljavanja te postići jednakost plaća. Republika Hrvatska dužna je Direktivu implementirati do 7. lipnja 2026. godine, što znači da je kratak rok za implementaciju nimalo jednostavne Direktive. Primjeri iz drugih država članica pokazuju da Direktivu nije lako implementirati, neke države se susreću s tolikim problemima da traže odgodu stupanja na snagu Direktive. Predlagateljica smatra da se u Republici Hrvatskoj pomalo kasni s tim procesom te podsjeća da je prošle godine Klub SDP-a predložio zaključak da se požuri s implementacijom i raspravom o Direktivi o transparentnosti plaća, ali je zaključak odbijen. Motivacija za predmetni prijedlog odluke, osim osvještavanja da postoji problem, je dodatno pokrenuti aktivnosti vezane za promoviranje i osvještavanje javnosti o samoj Direktivi i o potrebe njezine efikasne i potpune implementacije. Na razini Europske unije, mnoge su države već krenule s tim aktivnostima, a 12 EU zemalja proglasilo je Nacionalni dan jednakih plaća. Hrvatska to još nije učinila, pa se predlaže da se 15. studenog proglasi Nacionalnim danom jednakih plaća. Na samoj europskoj razini – dan jednakih plaća nije fiksan – ove godine se obilježava 17. studenog, a prošle godine se obilježavao 15. studenog, ovisno o tome koliko se mijenja simboličko vrijeme nakon kojega „žene rade besplatno“. Brojke za Republiku Hrvatsku su manje i jaz je manji pa bi taj dan, matematički gledano, bio u prosincu. Ali treba uzeti u obzir činjenicu da je 12 europskih zemalja već proglasilo 15. studenog Nacionalnim danom jednakih plaća te da se radi o simboličnom datumu. Zaključila je da je važno provesti raspravu o rodnom jazu u plaćama u Hrvatskom saboru zbog dosadašnjeg omalovažavanja problema te priznati da postoji strukturni problem i ponovila da je jednaka plaća za jednak rad jedan od temelja Europe i temelj svakog pravednog društva.
Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istaknuo je da Republika Hrvatska u odnosu na druge europske države ima povoljnije podatke. Naime, još 2017. godine Republika Hrvatska imala je rodni jaz u plaćama od 12%, ali zahvaljujući donošenju niza propisa, problem je strukturno riješen te je došlo do smanjivanja rodnog jaza koji sada iznosi 7,4%. Vlada nije sklona donošenju predmetne odluke o proglašenju nacionalnog dana jer bi se u Republici Hrvatskoj sukladno podacima o rodnom jazu u plaćama taj dan obilježavao u prosincu. Istaknuo je da samo šest država članica Europske unije ima bolju statistiku, a 20 je iza Republike Hrvatske. Također je naglasio da su goleme razlike u plaćama u zemljama koje su privlačne za doseljavanje i zapošljavanje poput Njemačke, Austrije, Finske i Danske. Od 2021. godine postoji i država u kojoj su žene plaćenije od muškaraca, a to je Luksemburg. Spomenuo je da već postoji Međunarodni dan jednakih plaća koji se obilježava 18. rujna. Zaključio je da će uskoro biti osnovana radna skupina za implementiranje Direktive o transparentnosti plaća u Zakon o radu, što će biti vrlo zahtjevno za zakonodavni okvir, ali i za poslodavce.
U raspravi je pojašnjeno zbog čega postoji rodni jaz u plaćama u Finskoj, odnosno da žene tradicionalno rade četiri sata, dakle nepuno radno vrijeme. Nadalje, izražen je stav da je potrebno požuriti s implementacijom Direktive o transparentnosti plaća. Također je izražena zabrinutost da se ne ponovi propust učinjen prilikom implementacije tzv. Direktive o direktoricama, odnosno Direktive o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava, jer se odredbe odnose samo na privatna poduzeća, državna poduzeća nisu uključena, a država je trebala pokazati primjer. Upozoreno je da će se Direktiva o transparentnosti plaća odnositi za početak samo na veća poduzeća (s više od 250 zaposlenih), a žene su zaposlene u poduzećima s manje zaposlenih. Upućen je prijedlog radnoj skupini koja će raditi na implementaciji, da povede o tome računa te da koristi priručnik primjerice Europskog ženskog lobija i uvede mjere koje bi zaista smanjile jaz u plaćama.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova naveo je da se institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova godinama bavi ovom temom te da je provela EU projekt specifično na temu jednakih plaća i jednakih mirovina. Nadalje, istaknuo je da se svake godine jedno potpoglavlje Izvješća o radu pravobraniteljice posvećuje upravo temi rodnog jaza u plaćama. Pravobraniteljica rodni jaz u plaćama prati na temelju podataka o prosječnim bruto plaćama u pravnim osobama i temeljem tih podataka se došlo do izračuna od 3,9% za 2024. godinu. Razlike u odnosu na podatke Eurostata mogu proizlaziti iz toga što Eurostat radi obračun na temelju bruto satnica te što su zadnji podaci za 2023. godinu. Računajući kakav je višegodišnji trend, pretpostavka je da će, kada se bude raspolagalo s podacima za 2024. godinu, rodni jaz biti i ispod 7,4%. Ured pravobraniteljice prateći javne rasprave o ovoj temi i u medijima i na društvenim mrežama, primjećuje da postoji nedostatak osviještenosti i znanja javnosti o prisutnosti i uzrocima rodnog jaza u plaćama te povremenu pojavu negativnog diskursa koji seže od nerazumijevanja ove teme pa sve do negiranja prisutnosti rodnog jaza u plaćama i njegovog percipiranja kao umjetno nametnute teme, feminističkog fabrikata itd. Na to se već upozoravalo u Izvješću pravobraniteljice za 2023. godinu, kao i da postoji neka vrsta rezistentnosti u javnosti na samu temu. Podsjetio je da je Direktiva koju Republika Hrvatska treba transponirati, u svom članku 29. zadužila države članice da poduzmu mjere za podizanje svijesti javnosti radi promicanja načela jednakih plaća. Smatra da bi bilo dobro da postoji jedan datum kada bi se kao društvo angažirali i posvetili promicanju ove teme, a taj datum ne mora biti simbolički, dovoljno je da postoji jedan dan u godini kada se osvještava društvo o ovoj temi i prenosi znanja koja su potrebna da se tema razumije.
S druge strane, članica Odbora izrazila je stav da, iako se svi prisutni zalažu za jednake plaće za jedak rad muškaraca i žena, nije potreban i Nacionalni dan jednakih plaća. Naime, već postoji i Međunarodni dan jednakih plaća 18. rujna kao i Europski dan u mjesecu studenom te je moguće o problematici rodnog jaza u plaćama raspravljati i provoditi aktivnosti u sklopu obilježavanja navedenih dana. Izražena je nada da će Republika Hrvatska uspjeti do lipnja 2026. godine implementirati Direktivu o transparentnosti plaća, za što je presudan Zakon o radu. Navedeno je da se očekuju i negodovanja poslodavaca. Također je istaknuto da postoje pomaci u saznanju iznosa plaće, da su na razgovorima za zaposlenje potencijalni zaposlenici otvoreniji, da je sve lakše u Republici Hrvatskoj naći posao, da se češće nego ranije mijenja posao te da je tržište rada otvorenije. Međutim, iskazano je mišljenje da predmetni prijedlog nije svrsishodan te da je potrebna zajednička inicijativa iz koje bi se vidjelo da postoji problem i da se nudi zajedničko rješenje.
Predlagateljica je završno izrazila zadovoljstvo što je u raspravi prijedlog dobio sadržajnu potporu, iako ne i formalnu.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 3 glasa PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Ne prihvaća se Prijedlog odluke o proglašenju 15. studenoga Nacionalnim danom jednakih plaća
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.