160 godina od uvođenja hrvatskoga jezika u javnu uporabu

weingartner_saborU listopadu 2007. godine obilježava se 160 godina od uvođenja hrvatskoga kao službenog jezika u javne službe. 

Prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku u Saboru je održao Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. godine. U svom rodoljubno nadahnutom govoru pozvao je i na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede kako bi se mogao postupno uvesti i u javni život. Prije Kukuljevićeva govora, svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku.

Četiri godine kasnije, 23. listopada 1847., na Kukuljevićev prijedlog, Sabor donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi. U Saboru se hrvatski kao službeni jezik počinje primjenjivati od 1848. godine. 

Uvođenju hrvatskoga kao službenog jezika prethodila je polustoljetna politička borba, a osobito preporodna nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati štokavski jezik u narodnome životu. Osobita zasluga u ovim nastojanjima pripada Ljudevitu Gaju koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja iz 1830. stvorio prvo jezikoslovno djelo u doba hrvatskoga narodnog preporoda. 

Prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom u Danici 1835. bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će poslije biti prihvaćena kao hrvatska himna.