Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 33. sjednici održanoj 21. listopada 2025. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je zbog obveza koje proizlaze iz članstva u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) bilo potrebno pristupiti dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kako bi se reguliralo pitanje reciprociteta u nasljeđivanju poljoprivrednog zemljišta u odnosu na države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji OECD-a, čime se Republika Hrvatska usklađuje s pravnim instrumentima OECD-a, odnosno Odbora za ulaganja. U raspravi je postavljen upit o razlozima zbog kojih Republika Hrvatska, po uzoru na druge pristupnice OECD nije iskoristila pravo i uložila rezervaciju na sve oblike raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Postavljen je i upit o rezervacijama koje su, u okviru Ugovora o pristupanju napravljene za šumsko zemljište, ribarstvo i vodne resurse, o koristima koje će članstvo u OECD donijeti poljoprivrednom sektoru, te izazovima za govedarsku proizvodnju. Upitano je jesu li napravljene analize utjecaja primjene ovoga akta na raspoloživost poljoprivrednog zemljišta za hrvatske poljoprivrednike, te hoće li njegova primjena utjecati na ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta koji su na snazi. Upitano je i za instrumente koje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva planira primijeniti kako bi se korisnicima koji imaju važeće ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta, koje uredno izvršavaju, garantirala pravna sigurnost i nastavak proizvodnje. U raspravi je rečeno kako zbog obima prometa poljoprivrednim zemljištem, posebice na području Slavonije, Baranje i Srijema, treba ustrojiti mehanizme koji će na učinkovitiji način zaštiti ovaj nacionalni resurs i kontrolirati primjenu i korištenje prava prvokupa poljoprivrednog zemljišta od strane države, koje je u Zakon uvedeno upravo slijedom amandmana Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.. Zatražena je informacija o razlozima hitnog upućivanja u proceduru donošenja ovoga akta i informacija o iznosu godišnje članarine u OECD-u.
Zaštita hrvatskih interesa u Ugovoru o pristupanju OECD-u, u odnosu na poljoprivredno zemljište, osigurana je kroz uloženu rezervaciju za stjecanje prava vlasništva putem zakupa i prodaje, a ovim se aktom regulira pitanje nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Predstavnica Ministarstva rekla je da je Ugovorom napravljena i rezervacija za šumsko zemljište, dok informacijom o potencijalnoj rezervaciji vezanoj uz vodne resurse Ministarstvo ne raspolaže, a onu vezanu uz ribarstvo dostavit će pisanim putem. Kako bi se ispunili preduvjeti za članstvo u OECD-u predloženo je donošenje ovoga akta po hitnom postupku, a iz razloga pristupanja Republike Hrvatske OECD-u. Dobrobiti članstva moguće je promatrati kroz tržište koje će hrvatskim proizvođačima biti dostupno nakon pristupanja OECD-u, članarina u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznosi oko 5000 eura godišnje, a kontinuiranim europskim i nacionalnim potporama podupire se sektor govedarstva s ciljem njegove stabilizacije. Predstavnik predlagatelja podsjetio je da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano pravo prvokupa od strane države, a novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji je u izradi, na jasniji će se način regulirati njegova primjena i kontrola. Analiza učinaka provedbe ovoga akta je izrađena te Ministarstvo ne očekuje značajniji utjecaj na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa “PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir