Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 30. lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 154, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da će se predloženom izmjenom važećeg Zakona produljiti rok u okviru kojeg su željeznički prijevoznici i upravitelj infrastrukture obvezni opremiti vozilo s vlastitim pogonom uređajem za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređaj), tako da će se utvrditi obveza ugradnje do 1. srpnja 2018. godine. Utvrđena zakonska obveza odnosi se na sve dionike željezničkog sustava.

U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na financijske i druge probleme u kojima se nalaze sva tri željeznička društva - HŽ Putnički prijevoz, HŽ Infrastrukturu i HŽ Cargo.  Istaknuto je da većina željezničkih prijevoznika i upravitelj infrastrukture trenutno nemaju opremljeno vozilo autostop uređajem. S tim u vezi, raspravljano je o izvorima financiranja, postupcima javne nabave, programu restrukturiranja i budućnosti ovih društava. Tijekom rasprave, konstatirano je da ugrađeni sustavi moraju biti kompatibilni te su uvjet za postizanje interoperabilnosti i sigurnosti cijelog željezničkog sustava kako bi se omogućilo nesmetano poslovanje i pružanje javne usluge. To je temelj za povećanje gospodarske aktivnosti, ali i povećanog prijevoza putnika unutar Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (9 ”za” i 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O SIGURNOSTI I INTEROPERABILNOSTI
ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić