.png)
Zagreb – Izaslanstvo Radne skupine za azerbajdžansko-hrvatske međuparlamentarne odnose azerbajdžanskog parlamenta (Milli Mejlis) od 25. do 28. rujna boravi u radnom posjetu Republici Hrvatskoj, a u srijedu je posjetilo Hrvatski sabor gdje su održani odvojeni sastanci s potpredsjednikom Sabora Davorkom Vidovićem; domaćicom posjeta i voditeljicom međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska-Azerbajdžan Majom Grbom-Bujević i članovima Skupine Ljubicom Maksimčuk, Davorom Stierom, Zvanom Brumnićem, Ivanom Ćelićem, Domagojem Hajdukovićem; i s predsjednikom Odbora za gospodarstvo Žarkom Tušekom.
Prvi u nizu sastanaka u srijedu azerbajdžansko izaslanstvo održalo je s potpredsjednikom Davorkom Vidovićem koji je, osvrnuvši se na bilateralne odnose Hrvatske i Azerbajdžana, istaknuo kako je broj razmijenjenih posjeta i susreta na svim razinama između dvije zemlje impresivan te izrazio nadu da će i ovaj posjet Radne skupine doprinijeti osnaživanju međusobnih odnosa. Također je zahvalio na donacijama koje je Azerbajdžan uputio Hrvatskoj za suzbijanje pandemije Covida, kao i na brzoj financijskoj pomoći za saniranje posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Voditeljica azerbajdžanskog izaslanstva Konul Nurrullayeva izrazila je zadovoljstvo vrlo dobrim bilateralnim odnosima dviju zemalja, podsjetivši, među ostalim, kako je Hrvatska jedna od prvih država koja je 1991. godine priznala Azerbajdžan. – Uspostavljena je odlična suradnja na području obrazovanja, kulture, tranzita, transporta i u humanitarnim pitanjima, a temeljem Zagrebačke deklaracije koja je potpisana između dvije zemlje 2013. godine, regulirano je naše strateško partnerstvo, kazala je Nurrullayeva.
Potpredsjednik Sabora Vidović i voditeljica Radne skupine Nurrullayeva složili su se kako je potrebno konkretizirati inicijative koje su već iznesene u okviru suradnje dviju međuparlamentarnih skupina prijateljstva, poput uspostavljanja suradnje mladih dviju zemalja kroz organiziranje hibridnih sastanaka, ali i razmjenom posjeta kako bi se mladi upoznali s radom Sabora, odnosno Millija Mejlisa, te time dali doprinos intenzivnijem međukulturnom dijalogu. Prijedlog azerbajdžanske strane je i uspostava čvršće suradnje između resornih ministarstava i saborskih odbora za obrazovanje i mlade.
U nastavku svojeg boravka u Saboru, azerbejdžanski su se parlamentarci sastali s predsjednicima i članovima Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku te članovima Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska - Azerbajdžan.
Predsjednik Odbora za financije Millija Mejlisa Eldar Quliyev upoznao je saborske zastupnike s trenutačnim stanjem na području Karabaha, gdje su prije dvije godine okončani sukobi te je u tijeku obnova u kojoj i hrvatske tvrtke za razminiranje imaju važnu ulogu. S tim u vezi, izražena je nada obje strane da će se suradnja oko razminiravanja nastaviti s ciljem obnove i revitalizacije tog područja.
U kontekstu obustave vitalnih energenata iz Rusije u Europsku uniju, Quliyev je izvijestio saborske zastupnike o statusu suradnje Azerbajdžana, Turkmenistana i Kazahstana po pitanju isporuke nafte i plina u Europsku uniju.
Predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković osvrnuo se na inicijativu francuskog predsjednika Macrona o uspostavi takozvane „europske političke zajednice“ kao platforme za zemlje partnere, za koju je i Azerbajdžanu upućena pozivnica, izrazivši uvjerenje kako bit takav format bio dobrom prilikom za razmjenu na vrhu između Azerbajdžana i EU.
Posjet Saboru, azerbajdžansko izaslanstvo nastavilo je sastankom sa članovima Odbora za gospodarstvo, na kojemu je sudjelovala i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek naglasio je kako je robna razmjena Hrvatske i Azerbajdžana obilježena snažnim hrvatskim deficitom uslijed uvoza nafte iz Azerbajdžana, no da u 2022. godini „možemo biti zadovoljni rastom robne razmjene kako na strani izvoza, tako i uvoza“. Tušek smatra kako je potrebno stremiti još jačem povezivanju dviju zemalja kroz druge gospodarske grane, primjerice, prehrambenu i tehnološku industriju, a u vremenu energetske krize i kroz energetiku. Azerbajdžan je ključni partner Hrvatskoj u povezivanju Jadransko-jonskog plinovoda na Transjadranski plinovod. Potvrdivši važnost tog projekta, Nurrullayeva je izvijestila sugovornike kako su to i ostala pitanja iz područja energetike bila temom razgovora u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Član Odbora Željko Pavić govorio je o poslovanju hrvatskih tvrtki iz ICT sektora i mogućnostima proširenja suradnje u tom području, a ministrica Brnjac izrazila je zadovoljstvo velikim brojem turista iz Azerbajdžana, naglasivši potrebu za razmjenom iskustava i suradnjom u okviru Svjetske turističke zajednice.