Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir primila je danas predstavnike radne skupine Hrvatske poljoprivredne komore za izradu amandmana na Zakon o lovstvu Sabinu Grandverger, Daria Abramovića i Ivanu Pavić, s kojima je razgovarala o štetama koje divljač počini na poljoprivrednim usjevima i nasadima te o rješenjima koje bi do drugog čitanja trebalo ugraditi u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu.
Petir je predstavnike Komore upoznala s time da Odbor za poljoprivredu već godinama traži izmjene Zakona o lovstvu i održivo rješenje za štete od divljači, koje treba oblikovati u dijalogu sa svim zainteresiranim stranama. Istaknula je da se poljoprivrednici više ne mogu nositi s velikim i ponavljajućim štetama na usjevima i nasadima.
Govoreći o rješenjima koja bi trebalo ugraditi do drugog čitanja Zakona, Petir je izdvojila reviziju lovnogospodarskih osnova, kako bi se utvrdilo odgovaraju li podaci o brojnosti divljači stvarnom stanju na terenu. - Ako lovnogospodarska osnova na papiru pokazuje jedno stanje, a poljoprivrednici na terenu trpe velike i ponavljajuće štete, tada sustav nije održiv. Potrebno je provjeriti stvarnu brojnost divljači i gospodarenje divljači jasnije povezati s razinom šteta koje ona prouzrokuje, rekla je Petir.
Posebno je upozorila da samo povećanje udjela županija u prihodima od lovozakupnina nije dovoljno ukoliko se Zakonom istodobno ne propiše jasan model utvrđivanja i isplate šteta. - Dati županijama više novca, a ne propisati tko zaprima prijavu štete, u kojem roku izlazi na teren, tko izrađuje zapisnik, tko procjenjuje štetu, iz kojih se sredstava ona isplaćuje i tko nadzire provedbu, nije rješenje. Poljoprivrednicima treba jasan, pravedan i provediv model obeštećenja ugrađen izravno u Zakon, istaknula je Petir.
Naglasila je da se odgovornost za štetu ne može prebaciti samo na poljoprivrednika, koji ne gospodari divljači, ne određuje njezinu brojnost i ne upravlja lovištem.
- Poljoprivrednik koji ostane bez uroda, usjeva, nasada, vinograda ili stoke trpi stvarnu gospodarsku štetu. Ta šteta nije manje važna zato što se dogodila na njivi. Ako se štete ponavljaju i ugrožavaju opstanak proizvodnje, poljoprivrednik ne može ostati sam, poručila je.
Petir je podsjetila da je upravo na inicijativu Odbora za poljoprivredu uvedena mjera sufinanciranja nabave zaštitnih ograda, električnih pastira i druge opreme za sprječavanje šteta od divljači. Budući da se ta mjera pokazala korisnom i potrebnom, Odbor je pozvao Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da ponovno otvori natječaj i na taj način pomogne poljoprivrednicima u zaštiti usjeva i nasada. - Ako od poljoprivrednika očekujemo da poduzimaju preventivne mjere, moramo im osigurati i dostupne instrumente za njihovu provedbu. Ne možemo ih obvezati na postavljanje skupe zaštitne infrastrukture, a zatim ih ostaviti da sami snose sve troškove, rekla je Petir.
Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore složili su se s iznesenim stajalištima te predložili da se do drugog čitanja Zakona u tekst ugrade konkretne odredbe kojima će se jasnije urediti odgovornost za štete od divljači i zaštititi poljoprivredni proizvođači. Predložili su da teret dokazivanja o provedbi mjera gospodarenja divljači, smanjenju njezine brojnosti, odstrelu i drugim postupanjima bude na lovoovlašteniku, a ne na poljoprivredniku. Zatražili su i propisivanje jasnih rokova za izlazak na teren, obvezno sastavljanje zapisnika, neovisnu i stručnu procjenu štete te obvezno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo lovoovlaštenika za naknadu šteta.
Predstavnici HPK podržali su i zahtjev za revizijom lovnogospodarskih osnova te predložili uspostavu redovitih i neovisnih kontrola brojnosti divljači kako bi se planski podaci uskladili sa stvarnim stanjem na terenu. Predloženo je i propisivanje obveznih mjera smanjenja brojnosti divljači na područjima na kojima se štete ponavljaju te veća transparentnost podataka o odstrelu i uklanjanju divljači.
Posebno su predložili da se u slučajevima pojave divljači i ponavljajućih šteta propiše obveza koordiniranog istjerivanja divljači te provedbe drugih dopuštenih mjera njezina odvraćanja od poljoprivrednih površina. Istaknuli su i potrebu redovite prihrane i uređenja polja za divljač unutar lovišta kako bi se smanjio njihov ulazak na usjeve i nasade.
Predstavnici Komore podržali su prijedlog Odbora za poljoprivredu za sufinanciranje nabave zaštitnih ograda, električnih pastira i druge infrastrukture iz sredstava sustava lovstva i povećanih prihoda županija od lovozakupnina. - Do drugog čitanja očekujem konkretna rješenja: reviziju lovnogospodarskih osnova, utvrđivanje stvarnog brojnog stanja divljači, jasan postupak prijave i procjene štete, održiv model isplate naknade za štetu te ponovno otvaranje natječaja za sufinanciranje zaštitnih ograda i električnih pastira. Poljoprivrednici to traže godinama i sada je vrijeme da se pitanje šteta od divljači konačno i pravedno riješi Zakonom, zaključila je Petir.