Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 16. rujna 2008., razmotrio je Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 36. stavku 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja  („Narodne novine“ br. 122/03.), dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 10. srpnja 2008.

Odbor je u smislu članka 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Godišnjem izvješću raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Uvodno je predstavnica  predlagatelja pojasnila da se Agencija prvenstveno bavi ocjenama ograničavajućih sporazuma između poduzetnika, utvrđivanjem postojanja zloporaba vladajućeg položaja poduzetnika  te ocjenom dopuštenosti koncentracije poduzetnika. Istaknula je  da je osnovna zadaća Agencije njezino preventivno djelovanje te bi značajna pomoć u radu Agencije bila kada bi upravni sudovi na kojima se rješavaju žalbe na rješenja Agencije, izricali strože kazne, što bi također bilo u funkciji preventive i sigurno bi pridonijelo smanjenju kršenja propisa o tržišnom natjecanju.

Za raspravu Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 023-03/08-02/18, Urbroj: 5030120-08-2 od 28. kolovoza 2008.

U raspravi koja je uslijedila svi sudionici podržali su ovakvo Izvješće ocijenivši ga stručnim i temeljitim. Postavljeno je pitanje postojanja monopola u Hrvatskoj, na što je predstavnica predlagatelja odgovorila da postoje dvije osnovne vrste monopola i to monopol efikasnosti (svjetski primjer je Microsoft s novim proizvodima) i monopol koji se temelji na odlukama države (Hrvatska pošta, HŽ, HEP itd.). Potrebno je istaknuti da i u slučaju monopola koji se temelji na odlukama države, Agencija ima pravo obaviti nadzor u slučaju eventualnih zloporaba. Istaknuto je da je u uvjetima slobodnog tržišnog poslovanja, dakle slobodnog protoka robe i kapitala teže ostvariti bilo koju vrstu monopola. Postavljeno je i pitanje na koji način Agencija rješava uvjetno dopuštenu koncentraciju poduzetnika, kako gleda na istodobno i jednako poskupljenje svih dnevnih novina u RH te je li ikada reagirala u slučaju eventualnog monopola duhanske industrije. U svom odgovoru predstavnica predlagatelja istaknula je da je Agencija donijela 10-tak rješenja u slučaju duhanske industrije, ali da sudovi ni u jednom slučaju nisu izrekli nikakvu kaznu. Što se tiče uvjetno dopuštene koncentracije poduzetnika pojasnila je da je ona u zemljama EU prihvaćeni standard i pravilo rada. Takvo stanje uveliko određuje činjenica da u zemljama EU poduzetnici prije donošenja odluka iz nadležnosti Agencije mogu obaviti razgovor s predstavnicima Agencije i predložiti rješenja koja spriječavaju bilo kakvo nedopušteno udruživanje. Na taj način Agencija i poduzetnici preventivno djeluju te predloženim rješenjima unaprijed otklanjaju moguće negativne učinke. Navedena praksa trebala bi postati uobičajena praksa i u RH. Što se tiče novina, lijekova i knjiga one  su zbog svekolikog javnog interesa u specifičnom položaju. Slijedom navedenog Agencija razmatra pojedinačne slučajeve iz navedenih djelatnosti, kao što je to učinila u slučaju istovremenog i jednakog poskupljenja dnevnih novina sa 6 na 7 kuna,  iako se radilo o različitim novinskim kućama

Predstavnica predlagatelja navela je i primjer nedavnih pojeftinjenja prehrambenih proizvoda u trgovačkim kućama, pri čemu je istaknuto da je značajan problem u ocjeni je li narušeno tržišno natjecanje kada je ista osoba i vlasnik trgovačke kuće i proizvođač proizvoda koje ta kuća prodaje. Odgovoreno je da je prvenstvena uloga Agencije spriječavanje kartelnih sporazuma kada se radi o dogovoru o cijenama. Zbog spriječavanja nedozvoljenih kartelnih sporazuma, Agencija donosi različite odluke i priopćena koja objavljuje u Narodnim novinama i stručnim glasilima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina prof. dr. sc. Dragana Kovačevića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Dragan Kovačević