Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 25. sjednici, održanoj 22. rujna 2026. godine Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 19.a stavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 7. srpnja 2026. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a je istaknuo kako Izvješće daje cjelovit pregled rada i poslovanja HRT-a tijekom 2025. godine, ostvarivanja programskih i poslovnih ciljeva te izvršavanja obveza koje proizlaze iz Zakona o HRT-u, Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije, Programa rada i Financijskog plana za 2025. godinu. Godinu 2025. u značajnoj je mjeri obilježila provedba prve faze Plana konsolidacije HRT-a. Riječ je o zahtjevnom procesu organizacijskih i poslovnih promjena, pri čemu je temeljni cilj bio očuvati kontinuitet i kvalitetu javne medijske usluge te istodobno stvoriti pretpostavke za dugoročnu financijsku i organizacijsku stabilnost HRT-a. HRT je 2025. godinu završio s pozitivnim rezultatom poslovanja prije oporezivanja u iznosu od 3,1 milijun eura. Ukupni prihodi iznosili su 228,3 milijuna eura, a ukupni rashodi 225,2 milijuna eura. Ovaj rezultat ostvaren je u okolnostima kontinuiranog rasta troškova poslovanja i činjenice da se visina mjesečne pristojbe nije mijenjala već šesnaest godina. Provedene mjere konsolidacije omogućile su stabilizaciju poslovanja uz nastavak izvršavanja programskih i zakonskih obveza HRT-a. Istodobno je nastavljen programski i tehnološki razvoj HRT-a kao suvremenog javnog medijskog servisa. Poseban naglasak stavljen je na multimedijski i digital-first pristup, razvoj HRTi-ja i drugih digitalnih platformi te na sadržaje kojima se može doprijeti do publike koja tradicionalne medije koristi sve manje, osobito do mladih. Rezultati pojedinih projekata pokazuju da je takav smjer opravdan. The Voice Kids ostvario je vrlo dobre rezultate gledanosti i dobio značajna strukovna priznanja, dok je druga sezona serije Sram kroz digital-first koncept ostvarila više od 140 milijuna pregleda na društvenim mrežama. Nastavljen je i razvoj dječjeg brenda Juhuhu, uključujući pokretanje Juhuhu radija kao cjelodnevnog radijskog programa namijenjenog najmlađima. Programske promjene provedene su i na radiju, razvijani su novi formati i projekti, a kroz Radiomaturu HRT je nastavio razvijati svoju obrazovnu funkciju i sadržaje prilagođene mladima.
Posebno je istaknuo da je HRT tijekom 2025. godine u cijelosti ispunio zakonsku obvezu vezanu uz suradnju s neovisnim proizvođačima. HRT kontinuirano provodi javne pozive i ulaže značajna sredstva u proizvodnju neovisnih audiovizualnih djela, čime izvršava obveze propisane člankom 11. Zakona o HRT-u. Istodobno, u praksi se sve češće otvara pitanje ostvaruje li postojeći zakonski model u punoj mjeri svoju svrhu odnosno pridonosi li na optimalan način razvoju hrvatske kreativne i audiovizualne industrije, ali i programskim potrebama te razvoju samog HRT-a. Izvješće, međutim, ne prikazuje samo ostvarene rezultate nego i područja u kojima postoji prostor za daljnji razvoj. Jedno od njih je razvoj metodologije kojom će se preciznije mjeriti javna vrijednost programskih sadržaja i njihov stvarni društveni učinak. Pred HRT-om je i dalje zahtjevno razdoblje. Potrebno je nastaviti proces konsolidacije, digitalnu transformaciju i prilagodbu promijenjenim navikama publike, uz istodobno osiguravanje održivog modela financiranja javne medijske usluge. Zaključio je kako Izvješće pokazuje da je HRT tijekom 2025. godine, unatoč zahtjevnom procesu konsolidacije, uspio očuvati kontinuitet javne medijske usluge, stabilizirao poslovanje, ostvario pozitivan financijski rezultat, razvijao nove programske sadržaje i digitalne platforme te izvršavao svoje zakonske i ugovorne obveze. Pozitivna mišljenja Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a također su sastavni dio dokumentacije dostavljene Hrvatskome saboru.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je kratko dodao kako Vlada RH kroz svoje Mišljenje predlaže prihvaćanje predmetnog Izvješća te je naglasio važnost digitalne transformacije i procesa konsolidacije u kojem se HRT nalazi.
U raspravi je istaknut problem digitalizacije arhive pri čemu je naglašeno kako je posebna boljka arhiviranja filmski sadržaj te iako je proces digitalizacije ubrzan nedostatak obrtnih sredstava ga otežava. Razgovaralo se i o kratkoročnim financijskim obvezama, novcu u blagajni i potraživanjima HRT-a pri čemu je vanjski član Odbora utvrdio kako su financijski podaci alarmantni i kako bez dotacija Vlade Republike Hrvatske poslovanje HRT-a ne bi bilo moguće. Istaknuti su problemi u financijskom dijelu poslovanja gdje je navedeno kako je godina završena u plusu 3,1 milijuna eura prije oporezivanja, ali uz 42 milijuna eura dotacija iz Državnog proračuna Republike Hrvatske što je drastično povećanje dotacija u odnosu na godinu ranije. Problem financiranja je u korelaciji s radiotelevizijskom pristojbom koja je u nepromijenjenom iznosu 16 godina i kumulativnom inflacijom koja je 40% u istom razdoblju. Iz godine u godinu se povećava državna potpora jer su sve veće razlike između prihoda i rashoda. Postavljeno je pitanje kako dugoročno održivo poslovati te je odgovoreno kako se trenutno plaća RTV pristojba vezana uz prijamnik te kako bi se to moglo promijeniti te uskladiti sa registrom stanovništva kako je u nekim drugim državama EU. Financiranje javnog informativnog servisa je izazovno u cijeloj EU te postoje različiti pristupi. Tako se u nekim državama ukidaju pretplate i financiraju se iz državnog proračuna.
Nadalje, razgovaralo se o provedbi Plana konsolidacije u posljednjih godinu dana pri čemu su u izvještajnom razdoblju HRT napustila 303 zaposlenika kroz sporazumnu otpremninu što je rezultiralo povećanjem primanja za preostale zaposlenike koji su dugo vremena bili plaćeni ispod prosjeka primanja u Republici Hrvatskoj te pomlađivanjem određenih ustrojstvenih jedinica kao što je Simfonijski orkestar. Problematiziran je i pristup informativnog programa HRT-a kod najave prosvjeda za Liku u Zagrebu. Zatim je istaknuta također i potreba za izmjenom Zakona o HRT-u, odnosno usklađivanje sa Europskim aktom o slobodi medija (EMFA). Članica Odbora je napomenula kako Program rada za 2025. nije bio usvojen, izrazila je primjedbe i na nedostatak istraživačkog novinarstva, neovisnost, nedostatak vlastite proizvodnje te zanemarivanje dokumentarnog, umjetničkog i kulturnog programa, a uz to je iznijela i opasku kako se Treći program Hrvatskoga radija ne čuje na području cijele Republike Hrvatske. Član Odbora je primijetio i pohvalio sveobuhvatnost Izvješća, ali i nedostatak podataka o gledanosti, odnosno nedostatak podataka o emisijama koje nisu opravdale ulaganja. Emisija Labirint je ocijenjena uspješnom te se razgovaralo i o iznosu utrošenih sredstava za seriju Dioklecijan, sustavu ocjenjivanja radnika, natječajima vezanima za vanjsku proizvodnju te sustavu donošenja odluka.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA”, 3 glasa ”PROTIV” i 1 glasom ”SUZDRŽAN”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2025. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić