Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2020. godinu  i projekcije za 2021. i 2021. godinu  kao i  prijedloge  financijskih planova za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta,    Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Centra za restrukturiranje i prodaju, Hrvatskskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zareb, HŽ Putnički prijevoz i HŽ infrastrukturu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. listopada 2019. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se u domaćem gospodarstvu u srednjoročnom razdoblju očekuje nastavak rasta ekonomske aktivnosti uz porast BDP i to u 2020. godini 2,5% a u 2021. i 2022. godini  2,4%. Rastu domaće potražnje najviše će pridonositi osobna potrošnja i to zbog nastavka rasta zaposlenosti i plaća, niskih kamatnih stopa  i niske inflacije.

U takovom makroekonomskom okruženju ukupni prihodi u 2020. godini planirani su u iznosu od 145,1 milijardi kuna, u 2021. 148,8 milijardi kuna a u 2022. 152,5 milijarde kuna. Najveća stopa u prihodu državnog proračuna  su porezni prihodi koji su  u 2020. godini planirani u iznosu od 84,1 milijardu kuna, u 2021. 86,7 milijardi kuna te u 2022. 89,5 milijardi kuna. Unutar poreznih prihoda najveća stavka je porez na dodanu vrijednost koji je u  2020. planiran u iznosu od 55,9 milijardi kuna u 2021. 58,1 milijardu kuna te u 2022. 60,6 milijardi kuna. Doprinosi  su u 2020. planirani u iznosu od 25 milijardi kuna , u 2021. 26,2 milijarde kuna a u 2022. 27,3 milijarde kuna. Treća stavka po visini sredstava koja čine prihodovnu stranu proračuna su prihodi od pomoći koji se najvećim dijelom odnose na sredstva iz EU fondova a planirana su u 2020. u iznosu od 18,8 milijardi kuna, u 2021. 18,7 milijardi kuna te u 2022. 18,3 milijarde kuna.

Rashodi državnog proračuna u 2020. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, u 2021. u iznosu od 149,0 milijardi kuna a u 2022. 150,7 milijardi kuna. Rast rashoda financiran iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2020. godini  u odnosu na tekući plan iz 2019. najvećim dijelom rezultat je osiguranja sredstava  za mirovine i mirovinska primanja, koja su veća za 2,5 milijarde kuna , rashode za zaposlene u iznosu od 1,7 milijardi kuna, roditeljske potpore u iznosu od 160 milijuna kuna, kompenzacijske  mjere jedinicama lokalne i područne samouprave u iznosu od 507,0 milijuna kuna, te pomoć društvu Croatia Airlines u iznosu od 150 milijuna kuna. Najveće stavke u rashodima državnog proračuna  su naknade građanima i kućanstvima koje se u 2020. godini planiraju u iznosu od  51,4 milijardi kuna, rashode za zaposlene u iznosu od 22,8 milijardi kuna u 2020. godini te pomoći koje su u 2020. godini planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 145,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda  u iznosu od  147,3 milijarde kuna planirani manjak državnog proračuna za 2020. godinu iznosi 2,2 milijarde  kuna ili 0,5 BDP-a. U 2021. godini planirani manjak je 201 milijuna kuna dok se u 2022. planira višak u iznosu od 1,8 milijardi kuna ili 0,4%   BDP-a. U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to na 68% BDP-a u 2020.; 65% BDP-a u 2021.; 61,6% BDP-a u 2022.

Na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta planirano je smanjenje od cca 400 milijuna kuna i to od 2.473 milijarde kuna, što je projekcija za 2019. na 1.939 milijardi kuna, što je projekcija  za 2020. godinu. Najveće smanjenje planirano je na stavci jačanja konkurentnosti gospodarstva kroz učinkovito korištenje EU sredstava koja su u 2020. planirana u iznosu od 1.507 milijardi kuna, u 2021. 1.260 milijardi kuna te u 2022. 702 milijuna  kuna.
        
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa  7 glasova „za“, 1 glasom „suzdržanim“ i 1 glasom „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2021. I 2022. GODINU

te  sljedećih odluka

- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost   za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, 
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski  plan Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija ta 2021. i 2022. godinu.
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju, 
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putnički prijevoz,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastruktura

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA    

Darinko Kosor