Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 53. sjednici održanoj 14. prosinca 2022. godine razmotrio Prijedlog strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Prijedlog Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. (u daljnjem tekstu: Strategija) višesektorski akt strateškog planiranja usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. i temeljnim dokumentima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti (u daljem tekstu: NPOO) čiji je sastavni dio.

Donošenje Strategije do kraja ove godine čini ispunjenje cilja reforme NPOO - Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva.

Strategija je izrađena u skladu sa svim važećim propisima (Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 123/17, podzakonskim aktima i smjernicama koordinacijskog tijela za strateško planiranje - Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije).

Izrada Strategije započela je krajem prošle godine kroz pripremu, a ove godine u svibnju aktivno su počele radionice i izrada analize stanja i nacrta prijedloga Strategije.

U radnu skupinu za izradu Strategije je imenovan 101 član iz 40 institucija, a na samom radu kroz podskupine je sudjelovalo 140 predstavnika iz 41 institucije javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice te udruga vezanih za navedena područja.

Također, Strategija je u skladu s vizijom Hrvatske definiranom u Nacionalnoj razvojnoj strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine koja glasi: „Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.“

Dok, vizija Strategije glasi: „Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom“.

Strategija je podijeljena u 8 poglavlja:
1. Predgovor
2. Uvod u Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine
3. Razvojne potrebe i potencijali za digitalizaciju hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva
4. Strateški ciljevi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine
a. Strateški cilj 1: Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo
b. Strateški cilj 2: Digitalizirana javna uprava
c. Strateški cilj 3: Razvijene, dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta
d. Strateški cilj 4: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba
5. Indikativni financijski okvir s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu strateških ciljeva
6. Okvir za praćenje i vrednovanje
7. Upravljanje provedbom Strategije
8. Studija utjecaja na okoliš Strategije – nije bilo potrebno raditi studiju prema mišljenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Temeljem provedene analize identificirane su razvojne potrebe i potencijali za četiri prioritetna područja: digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, te razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.

Slijedom definirane vizije kojom je određeno što se želi postići digitalizacijom te na temelju provedene analize trenutačnog stanja i prepoznatih razvojnih potreba i potencijala, utvrđena su 4 strateška cilja u četirima prioritetnim područjima, s ciljem digitalizacije hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva u razdoblju do 2032. godine. 

Prvi strateški cilj „Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo“ kojim će se kroz planirane intervencije pružati podrška digitalnim inovacijskim centrima te digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima, digitalizirati javne usluge za poduzetnike i osigurati dostupnost anonimiziranih podataka, transformirati i jačati konkurentnost kreativnih i kulturnih industrija te optimizirati  hrvatsko porezno i parafiskalno zakonodavstvo i administracija. 

Drugi strateški cilj „Visoko digitalizirana javna uprava i pravosuđe“ ostvarit će se kroz nadogradnju državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja, postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave i omogućavanja pristupa podacima građanima i poduzećima, jačanje organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta, digitalizaciju svih ključnih javnih usluga te promidžbu digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima. 

Treći strateški cilj ove strategije „Povećanje dostupnosti i korištenja mreža vrlo velikih brzina i 5G mreža“ postići će se osiguravanjem preduvjeta za prostorno planiranje i bržu gradnju mreža, reguliranjem utjecaja troškova korištenja nekretnina na razvoj mreža, osiguravanjem potpora za razvoj mreža u područjima gdje ne postoji komercijalni interes za ulaganja te poticanjem korištenja usluga velikih brzina.
 „Razvoj digitalnih kompetencija za život i rad u digitalno doba“ četvrti je strateški cilj koji će kroz planirane intervencije  povećati broj IKT stručnjaka na tržištu rada, razvijati digitalne vještine građana za život i rad uz uporabu IKT-a te provoditi digitalnu tranziciju kao potporu razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava.

Predstavnik predlagatelja je naglasio da IKT sektor u Hrvatskoj čini 4,5 % nacionalnog BDP-a te da Strategija predviđa rast udjela IKT sektora u BDP-u Hrvatske na 13 % do 2032. godine.

U raspravi je Strategija prepoznata kao opsežan i sveobuhvatan akt strateškog planiranja kojim se usmjerava razvoj društva, gospodarstva i  javne uprave. Naglašeno je da se radi o usklađenju sa više akata, kako je već spomenuto s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030., NPOO-om te drugim relevantnim nacionalnim aktima i aktima EU-a. 

Zatražen je podatak o gospodarstvenicima koji su sudjelovali u radu Stručne radne skupine. 

Također, istaknuto je da je potrebno u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja analizirati i pripremiti upisne kvote u srednjem obrazovanju, a kako bi se u budućnosti zadovoljile potrebe tržišta rada kako za STEM zanimanjima koje apostrofira Strategija, tako i za strukovnim zanimanjima.

Posebno je pohvaljen drugi strateški cilj „Visoko digitalizirana javna uprava i pravosuđe“, koji će povezivanjem unutar sustava smanjiti papirologiju i administraciju te na taj način ubrzati i olakšati rad obrtnika i poduzetnika.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da Prilog 2 (P2) Strategije sadrži detaljan pregled članova Stručne radne skupine i podskupina te je precizirao da je u radu Stručne radne skupine sudjelovalo 15 predstavnika gospodarskih udruženja (predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI).

Naglasio je da je Strategija krovni dokument te da će se kroz nacionalne planove razraditi detalji, uključujući i obrazovni dio.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 6 (šest) „ZA“ i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek