Odbor za informiranje, informatizaciju i medije

Izvješće Odbora za informiranje, informatizaciju i medije s rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu i Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 39. sjednici, održanoj 23. ožujka 2023. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu i Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktima od 1. travnja 2021. godine i 1. travnja 2022. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

U uvodnom obrazloženju Povjerenik za informiranje rekao je da ova Izvješća na sažet način daju pregled provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama od strane tijela javne vlasti, ali i djelovanja Ureda povjerenika za informiranje u 2020.  i 2021. godini. Skrenuo je i pozornost na to da se ove godine obilježava 20 godina od uvođenja prava na pristup informacijama u naše zakonodavstvo, te 10 godina instituta Ureda povjerenika za informiranje. Izvješća je dostavilo više od 5.000 tijela javne vlasti, dok jedan dio tijela nisu dostavila izvješće, najviše s potresom stradalog područja. U pogledu pravovremenosti postupanja po zahtjevima oko 95% zahtjeva je riješeno u roku i trend je pozitivan. U odnosu na način rješavanja zahtjeva, više od 80% zahtjeva usvojeno je u cijelosti. Najveći broj zahtjeva odbijen je zbog ocjene tijela javne vlasti da se tražena informacija ne smatra informacijom, zatim zbog utvrđene zloupotrebe prava, zbog zaštite osobnih podataka te poslovne tajne. Kod zahtjeva za ponovnu uporabu informacija usvojeno je gotovo 80% zahtjeva, a najčešći razlozi odbijanja odnosili su se na zaštitu osobnih podataka i poslovnu tajnu. Od svih zaprimljenih žalbi koje je zaprimio Povjerenik za informiranje najviše ih se odnosilo na šutnju uprave iz čega se može zaključiti da nerješavanje zahtjeva korisnika i dalje predstavlja ozbiljan problem primjene Zakona. Drugi problem predstavlja visok udio nezakonitih rješanja (preko 60%). Kao poseban problem istaknuto je i podnošenje više žalbi od strane jednog žalitelja, što iziskuje stručni angažman Ureda povjerenika, te usporava rješavanje žalbi drugih žalitelja i predstavlja svojevrsnu zlouporabu prava. Od ukupnog broja žalbi najveći broj odnosio se na zahtjeve upućene jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačkim društvima koja su u njihovom vlasništvu. Rečeno je i da se najveći broj žalbenih postupaka i upravnih sporova može izbjeći korištenjem dosega prakse Povjerenika i Visokog upravnog suda RH.

Jedna od najvažnijih zakonskih obveza tijela javne vlasti odnosi se na proaktivnu, samoinicijativnu i kontinuiranu objavu informacija javnog karaktera na internetskim stranicama, međutim, još uvijek dosta tijela nema vlastitu internetsku stranicu, niti objavljuje informacije na podstranici drugog tijela.Vezano za pripreme informacija za ponovnu uporabu, Ured povjerenika je tijekom 2021. proveo kontrolno praćenje objave popisa skupova podataka (asset lista) iz djelokruga rada tijela državne uprave, te je utvrđeno da je samo 7 od 28 tijela državne uprave objavilo tražene liste, a tijela su pisanim putem upozorena na ovu zakonsku obvezu.

U raspravi na Odboru članovi Odbora podržali su ova Izvješća, kao i usmena obrazloženja Povjerenika za informiranje. Naglasili su da je velik problem i dalje šutnja uprave, ali da u konačnici korisnici ipak dolaze do tražene informacije, no nažalost s vremenskim odmakom. Istaknuto je i da zbog nedorečenosti Zakona o medijima novinari često koriste Zakon o pravu na pristup informacijama kako bi došli do tražene informacije. Izrečeno je i mišljenje da bi trebalo prokazati one koji ne žele dati traženu informaciju. Izneseno je i mišljenje da Zakon o medijima treba novelirati na način da se osigura veća dostupnost informacija za novinare, a također treba urediti i područje poslovne i profesionalne tajne te povjerljivih podataka.     

    Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 9 glasova ”ZA”), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.    Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu. 
2.    Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu. 
3.    Sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu i Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

                      

 PREDSJEDNIK ODBORA
                                   
Josip Borić