Odbor  za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 15. siječnja 2020. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 29. ožujka 2019. godine.   
Odbor je izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno djelokrugu Odbora za pravosuđe. 
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/19-12/13, Urbroj: 50301-25/16-19-19 od 7. studenog 2019.
U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica istaknula je da izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda i sadrži ukupno 209 preporuka za sprječavanje povreda prava građana. Tijekom izvještajnog razdoblja Ured je postupao u ukupno 5.082 predmeta. Zaprimljeno je 8,6% više pritužbi građana nego prethodne godine, najviše radi diskriminacije, radnih i službeničkih odnosa, te pravosuđa, značajan i porast pritužbi zabilježen je u području zaštite prava branitelja, a najveći pad u području ovrha, imovinskopravnih odnosa i stambenog zbrinjavanja.
U nastavku izlaganja pučka pravobraniteljica osvrnula se na zaštitu ljudskih prava na području pravosuđa. Kod velikog dijela građana prisutna je percepcija o  neučinkovitosti sudstva, dugotrajnosti postupaka i nejednakosti pred zakonom, zbog  nepovjerenja u pravni sustav građani u svojim pritužbama najviše ukazuju na navodnu korumpiranost sudaca, neuvažavanje dokaza predočenih sudu, neujednačenost sudskih  odluka i dugotrajne postupke. Nepovjerenje građani pokazuju i u rad državnog odvjetništva. Istaknuto je da se prema Izvješću Europske komisije za učinkovitost pravosuđa VE za 2018 (CEPEJ) Republika Hrvatska po broju sudskih predmeta po stanovniku nalazi u samom vrhu država članica. Izvješće EK za 2019. također naglašava ograničeni napredak u poboljšanju kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava i  nepostojanje pravnih mehanizama za osiguranje neovisnosti pravosuđa, prema vremenu za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima u prvom stupnju RH se nalazila na 21. mjestu od 24 članice, a za upravne predmete na 16. mjestu od njih 25. Prema Pregledu stanja u području pravosuđa u EU za 2018. RH je po broju sudaca na sto tisuća stanovnika na prvom mjestu, po ukupnim rashodima za sudove po stanovniku je na 21. mjestu od 28 članica.
Pučka pravobraniteljica navela je da je tijekom 2018. zaprimljeno ukupno 281 pritužbi iz područja pravosuđa, od kojih se 127 odnosilo na rad sudova, među njima 50 na nezadovoljstvo sudskim odlukama, 41 na odugovlačenje postupaka, 32 na ponašanje sudaca i zlouporabu položaja, a četiri pritužbe na obavljanje poslova sudske uprave. Zaprimljeno je i 77 pritužbi na rad  DORH-a, radi odugovlačenja u rješavanju kaznenih prijava, neprocesuiranja po kaznenim prijavama, neprimjerene komunikacije i nemogućnosti dobivanja informacija o statusu predmeta. U odnosu na rad odvjetnika i HOK-a, zaprimljeno je 12 pritužbi.
U nastavku je ukazano na probleme u sustavu besplatne pravne pomoći, uglavnom zbog nedostatnih sredstava i nedovoljne informiranosti građana, kao i na nedovoljno korištenje instituta mirenja. Nadalje, istaknuta je primjena Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, koja formalno žrtvama jamči širok spektar prava, međutim, u praksi još nisu postignuti standardi podrške i zaštite, pravosudne institucije nisu u dovoljnoj mjeri pripremljene za potpunu implementaciju predmetne Direktive, postupci su dugotrajni, a nedovoljno se primjenjuje i Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela. Slijedom navedenog, ukazano je na potrebu izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, pružanja veće financijske pomoći pružateljima iste, te potrebe za većim brojem službenika. Osim toga, potrebna je edukacija sudaca o mirenju, medijacijskim vještinama i individualnoj procjeni žrtava kaznenih djela, kao i više informirati javnost o važnosti mirenja.
 Nadalje, u predmetima vezanim za primjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije, najveći broj postupaka odnosio se na građanske predmete, broj diskriminacijskih prekršajnih predmeta se smanjuje, i dalje se pokreću najčešće zbog uznemiravanja po osnovi nacionalnog podrijetla, rase, etniciteta, spola, društvenog položaja. Ukazano je na povećanje razine agresije mlađih okrivljenika prilikom remećenja javnog reda i mira. Kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju su malobrojniji, postupci se vode zbog kaznenih djela uvjetovanih po osnovi spolne orijentacije, jezika, nacionalnog podrijetla, rase, spola, vjere, najčešće kazneno djelo je spolno uznemiravanje. Također, sve su raznovrsniji i složeniji upravni sporovi o diskriminaciji, ukazano je stoga na potrebu kontinuirane edukacije službenika za prepoznavanje diskriminacije i primjereno reagiranje u upravnom postupku. Posebno je istaknut i problem porasta zločina iz mržnje, njihov neadekvatan progon, sankcija i izostanak javne osude, najviše zločina motivirano je nacionalnim podrijetlom ili rasom oštećenika, stoga je ukazano na potrebu sustavne edukacije policije, državnog odvjetništva i sudaca o prepoznavanju, kvalifikaciji i progonu ovih zločina.  
Naposljetku, ukazano je i na prava osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu, tijekom 2018. postupano je u 169 predmeta, najviše pritužbi odnosi se na zdravstvenu zaštitu, postupanje službenika odjela osiguranja i tretmana, neodgovarajuće uvjete smještaja, premještaja i pogodnosti. Zabilježen je porast pritužbi zbog nasilja među zatvorenicima,  ukazano je na prenapučenost, kao primjer istaknut je Zatvor u Osijeku u kojem je popunjenost bila i 160%. Osim toga, problem su i neprimjereni higijenski uvjeti,  dotrajalost opreme, nedovoljno tretmanskih službenika i zatvorskog medicinskog osoblja, posebno je ukazano na Zatvorsku bolnicu u Zagrebu.
U završnom izlaganju pučka pravobraniteljica je ukazala da je prihvaćeno tek 26% preporuka, radi zaštite ljudskih prava smatra neophodnom suradnju svih institucija. 
 
U raspravi je istaknuto mišljenje da se u osudi pojavnih oblika desnog i lijevog ekstremizma ne postupa jednako, a iz Ureda pučke pravobraniteljice legalne postrojbe hrvatske vojske prozvane su „ustaškom bojnom“. Također, ukazano je na pojavu neprimjerenih obilježja i simbola na grobljima. U osvrtu na besplatnu pravnu pomoć,  postavljeno je pitanje o metodološkom pristupu i potpada li obrana po službenoj dužnosti pod  besplatnu pravnu pomoć.

Očitujući se na raspravu pučka pravobraniteljica ističe da u komunikaciji nikada nije koristila izraz „ustaška bojna“, u Izvješću je posebno istaknuto neprihvatljivim istup pojedinih saborskih zastupnika, koji su javno iznosili diskriminatorne, zastrašujuće i uvredljive poruke. S obzirom na neprimjerena obilježja na grobljima, istaknuto je da se upravo zbog spomenutih obilježja u prethodnom izvješću uputila preporuka Vladi Republike Hrvatske o potrebi izmjene Zakona o grobljima.  Završno istaknuto je da u postupanju po prijavama Ured pučke pravobraniteljice ne dobiva povratne informacije od pojedinih institucija. 

Na prijedlog predsjednika Odbora za pravosuđe, zaključak da se poziva Glavni državni odvjetnik da u zakonskim rokovima dostavi odgovore o dostupnim informacijama na upite iz Ureda pučke pravobraniteljice sa 3 (tri) glasa „za“ i 4 (četiri) „suzdržana“ glasa nije dobio potrebnu većinu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa 5 (pet) glasova  „za“  i 2 (dva) glasa donio Zaključak da se  Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu prima na znanje. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                        dr. sc.  Orsat Miljenić