Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, P.Z. br.791.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, da su planirani prihodi u iznosu od 145,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 147,3 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2020. godinu iznosi 2,2 milijarde kuna ili 0,5% bruto domaćeg proizvoda. U 2021. godini manjak državnog proračuna projiciran je uravnotežen proračun odnosno manjak od 201 milijun kuna, dok se u 2022. godini projicira višak od 1,8 milijardi kuna ili 0,4% bruto domaćeg proizvoda.

U 2020. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 5,0% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. U 2021. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 149,0 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 150,7 milijardi kuna.

Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2020. – 2022. temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja u 2019., a koje svoj cjelogodišnji učinak imaju u 2020. kao i učinke najavljenih poreznih izmjena od 1. siječnja 2020. godine. Najznačajnije izmjene s fiskalnim učinkom na prihode državnog proračuna odnose se na promjene u oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, odnosno na zadržavanje opće stope PDV-a od 25% te na smanjenje stope PDV-a s 25% na 13% za pripremu i usluživanje jela i slastica u ugostiteljstvu. Također, u sustavu poreza na dohodak predviđa se porezno rasterećenje mladih osoba do 30 godina smanjenjem porezne obveze za 100% do 25 godina starosti, a za 50% od 26 do 30 godina starosti. Uz to, povećava se i osnovni osobni odbitak koji će od 1. siječnja 2020. iznositi 4.000 kuna, čime se povećava raspoloživi dohodak stanovništva.

Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Sveukupni Financijski plan Ministarstva za 2019.godinu iznosi 47.793.960.419 kuna, a najveće povećanje planiranih sredstava odnosi se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi usklađivanja mirovina. 
U raspravi je predstavnica resornog ministarstva istaknula da se povećavaju ukupni rashodi za mirovine i mirovinska primanja za 2,5 milijardi radi usklađivanja mirovina od 3,5 %, te promjene broja i strukture korisnika.
Nadalje, predlagatelj je pojasnio da će Vlada Republike Hrvatske sredstva, cca 120 milijuna kuna osigurati preraspodjelom ili rebalansom državnog proračuna za školske sindikate.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras