Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 64. sjednici, održanoj 7. studenoga 2019., raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava (Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava) (dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu), koji je Hrvatskome saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019.
Odbor je Prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
Uvodno je predstavnica predlagatelja iz Ministarstva financija navela kako je makroekonomska politika Republike Hrvatske određena pozitivnim kretanjima ekonomskih aktivnosti, a na temelju rasta osobne potrošnje, investicija, izvoza roba i usluga uz povećano korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Za tekuću 2019. godinu se predviđa realni rast BDP-a od 2,8%, dok se u 2020. godini očekuje rast od 2,5%, a projekcije za 2021. i 2022. godini predviđaju 2,4%. Očekuje se nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada i stabilna inflacija (ispod 1,5). Sukladno tome, ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini planirani su u iznosu od 145,1 milijardu kuna, što čini rast od  6,7% u odnosu na plan za 2019. godinu, odnosno 5,4% u odnosu na novi plan za 2019. godinu. Pri tome porezni prihodi bilježe rast od 7,1% u odnosu na plan za 2019. godinu, odnosno 3,1% u odnosu rebalans proračuna za 2019. godinu. Zabilježen je rast doprinosa u iznosu od 25 milijardi kuna (3,9%) što je rezultat očekivanih kretanja na tržištu rada. 
U 2020. godini planirani su ukupni rashodi državnog proračuna u iznosu od 147,3 milijardi kuna što čini 5% ili 7 milijardi kuna više od prvotnog plana za 2019. godinu, a 8,3 milijarde kuna više u odnosu na novi plan za 2019. godinu. Povećanje rashoda rezultat je povećanja rashoda za mirovine i mirovinska primanja, povećanja rashoda za zaposlene uslijed pune primjene povećanja osnovice iz 2019. godine, primjene očekivanog povećanja osnovice za izračun plaće za 6,12% u 2020. godini, primjene mjera demografske politike te kompenzacijskih mjera jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (507 mil. kuna). U 2021. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 149 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 150,7 milijardi kuna.
Ukupni rashodi za zaposlene se, u odnosu na plan za 2019. godinu,  povećavaju za 2,1 milijarde kuna, odnosno 1,5 milijardu kuna u odnosu na novi plan za 2019. godinu, što je rezultat uvećanja za redovan minuli rad, novog zapošljavanja te predloženog povećanja osnovice za izračun plaće zaposlenih u državnim i javnim službama za 6,12% u 2020. godini. Nadalje, u 2020. godini su planirani materijalni rashodi u iznosu od 15,4 milijardi kuna koji su za ukupno 982,4 milijuna kuna veći u odnosu na 2019. godinu, odnosno 790,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans za 2019. godinu. Materijalni rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora financiranja povećavaju se za 821,1 milijun kuna, od čega 462,6 milijuna kuna ustanovama u zdravstvu, a materijalni rashodi koji se financiraju iz općih izvora povećavaju se za 161,3 milijuna kuna, pri čemu se najznačajnija povećanja odnose na potrebe Ministarstva unutarnjih poslova (dalje u tekstu: Ministarstvo) i Ministarstva obrane. U odnosu na financijske rashode, u 2020. godini planira se iznos od 8,1 milijarde kuna koji se projecira u skladu s uvjetima na financijskim tržištima te troškovima servisiranja javnog duga.
Za nabavu nefinancijske imovine planirani su rashodi u iznosu od 5,9 milijardi kuna, od čega 2,4 milijarde kuna rashoda financiranih iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici. Navedeno predstavlja smanjenje za 158,1 milijun kuna u odnosu na tekući plan za 2019. godinu.  
Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva je istaknuo da je planom za 2020. godinu na razdjelu 040 predviđeno ukupno 5,9 milijardi kuna što je za 255,75 milijuna kuna (4,5%) više u odnosu na prvotni plan proračuna iz 2019. godine.
Materijalni rashodi čine udio od 10,7% sredstava, dok je za kapitalne projekte predviđeno oko 12% sredstava, a 1,7% na subvencije za EU projekte. Rashodi za zaposlene iznose 3,7 milijardi kuna, no oni će varirati ovisno o odredbama kolektivnog ugovora te potrebama rada na poslovima vezanim uz migracije i poslove osiguravanja. Iznos od 22,4 milijuna kuna planiran je u svrhu isplate naknada za stanovanje policijskim službenicima raspoređenima na rad u mjestu udaljenom više od 100 km od njihova prebivališta. Nadalje, 18,8 milijuna kuna planirano je za potrebe pričuvne policije, 53 milijuna kuna za projekt ilegalnih migracija, a 49,3 milijuna kuna za troškove povezane s predsjedanjem Vijećem Europske unije. 
Za provođenje Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa planiran je iznos od 90 milijuna kuna što je na razini plana za 2019., a svrha Programa je podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa na višu razinu, između ostaloga pojačanim opremanjem prometne policije, te namijenjen i sufinanciranju sanacija opasnih mjesta na županijskim cestama i u gradovima. Za projekt informatizacije i zanavljanja komunikacijske opreme planiran je iznos od 103,3 milijuna kuna.
Predstavnik predlagatelja je posebice istaknuo kako apsorpcija sredstava iz EU fondova za potrebe razminiranja, čuvanja vanjskih granica i civilne zaštite iznosi gotovo 800 milijuna kuna. U odnosu na upravljanje migracijama velik dio sredstva pribavljen je putem EMPACT projekta, a u 2019. godini pribavljeno je 6 milijuna eura.
U odnosu na Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se ista, počevši od 1. siječnja 2020., ustrojava kao Središnji državni ured, zbog čega je isključena iz proračuna Ministarstva. Međutim, Ministarstvo u suradnji s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, provodi projekt modernizacije vozila vatrogasnih postrojbi. Ovim projektom planira se utrošiti iznos od 36,4 milijuna kuna koji je sufinanciran iz fondova EU, i to za nabavu 94 nova naprednija vatrogasna vozila i druga specijalna vozila koja će se raspodijeliti vatrogasnim postrojbama u svim županijama, kao i obuku vatrogasaca za uporabu vozila i opreme. 
Zaključno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva istaknuo da su sredstva predviđena u Prijedlogu državnog proračuna za 2020. godinu dostatna za izvršavanje svih predviđenih zadaća Ministarstva.
Predstavnik predlagatelja iz Hrvatske vatrogasne zajednice je istaknuo kako je na proračunskom razdjelu 039 planiran iznos od 303,16 milijuna kuna što predstavlja povećanje za iznos od 10,09 milijuna kuna u odnosu na plan proračuna za 2019. godinu (u 2019. planirano 293,07 milijuna kuna). Najznačajniji iznosi unutar proračuna Hrvatske vatrogasne zajednice raspoređeni su na poziciji „izravnavanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva“, i to 231,03 milijuna kuna, dok rashodi za zaposlene iznose 31,4 milijun kuna. 
Predstavnici predlagatelja iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija  i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva iz Prijedloga državnog proračuna za 2020. godinu.
Predstavnici predlagatelja zaključno su se izjasnili da su predviđena proračunska sredstava za tijela koja predstavljaju, dostatna za izvršenje svih zakonom i drugim aktima utvrđenih poslova i zadaća za 2020. godinu.

    U raspravi je pozdravljeno povećanje sredstava koja se izdvajaju u području unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti, a posebice unaprjeđenje materijalnih prava policijskih službenika, kao i nastavak modernizacije i opremanja policije, vatrogastva te sastavnica sigurnosno-obavještajnog sustava.  
Podržana je namjera da se kroz plan proračuna osigura izvršavanje svih predvidivih zadaća te upućena preporuka za stvaranje proračunskih strategija na političkoj razini koje će dugoročno osigurati održivost sustava unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti.
Vezano za strukturu proračuna Ministarstva predloženo je povećati udio izdvajanja u korist modernizacije, opremanja i obuke djelatnika. 
U odnosu na sredstva planirana za poslove certificiranja, koji se odnose na nadležnost bivše Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, zatraženo je pojašnjenje za drastično smanjenje sredstava s iznosa od 9 milijuna kuna u 2019. godini na planiranih 453 tisuće kuna u 2020. godini. Vezano za isto, predstavnica predlagatelja iz Ministarstva je istaknula da se ostatak sredstava potrebnih za izvršavanje poslova iz nadležnosti bivše Agencije preraspodijelio unutar objedinjenog proračuna, kao posljedica spajanja Agencije s Ministarstvom. 
U odnosu na upit o variranju sredstava izdvojenih za upravljanje državnom granicom u 2019. godini, u odnosu na sredstva planirana za 2020. godinu, predstavnica predlagatelja je istaknula kako izdvajanja na ovoj proračunskoj stavci ovise o dinamici apsorpcije sredstava iz EU fondova i ne mogu se u potpunosti predvidjeti. 
    
Nakon provedene rasprave, prilikom glasovanja o prijedlogu zaključka da se Hrvatskome saboru predloži donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava (Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava), s 5 glasova „ZA“,  3 glasa „PROTIV“ i 2 glasa “SUZDRŽAN“, zaključak nije donesen, s obzirom da nije dobio potrebnu većinu.
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
                   

                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

 Ranko Ostojić