Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 79. sjednici, održanoj 6. studenoga 2019., raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020.godinu. 

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna, pri čemu porezni prihodi i doprinosi rastu 5,8% u odnosu na prvotni plan, odnosno 2,7% u odnosu na rebalans za 2019. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2020. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna što je za 5% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na prvotni plan za 2019. (povećanje od 8,3 milijarde kuna u odnosu na rebalans za 2019. godinu). U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2020. godini projicira se na razini od 0,5% BDP-a. U 2021. projicira se njegov blagi višak od 0,1% BDP-a, dok se u 2022. projicira višak od 0,6% BDP-a. Pritom se za Državni proračun u 2020. očekuje manjak od 0,5% BDP-a, u 2021. uravnotežen proračun, dok se u 2022. očekuje višak državnog proračuna od 0,4% BDP-a.

 U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na Prijedlog Državnog proračuna s pozicija Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji su uvodno obrazložili njihovi predstavnici. 

Prijedlogom Državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2020., 2021. i 2022. godinu planirana su najznačajnija sredstva za transfer HZZO–u iz Državnog proračuna (2020. godine 2.600.000.000 kuna; 2021. godine 2.700.000.000 kuna i 2022. godine 2.900.000.000 kuna), koja su namijenjena za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja se financiraju iz državnog proračuna. Osim financiranja redovite djelatnosti ministarstva, zdravstvenih ustanova u vlasništvu države, državnih zavoda i Doma zdravlja MUP-a, planirana su značajna sredstva za izgradnju Nove bolnice KBC Rijeka u ukupnom iznosu 562.236.804 kuna i dovršetak gradnje OB Pula. Dovršen je i projekt Centralnog upravljačkog sustava za upravljanje organizacijskom strukturom zdravstvenog sustava, centralnog sustava komunikacije s bolnicama, sustava za automatsko dnevno prikupljanje svih zdravstvenih indikatora, rudarenja podataka, strukturirane objave na webu iz svih bolnica u Republici Hrvatskoj te nadogradnje sustava fakturiranja iz bolnica. Također, Ministarstvo je u razdoblju od 2020. do 2022. planiralo i troškove korektivnog održavanja i nadogradnje aplikacija e-Liste čekanja, e-Naručivanja, registra medicinski potpomognute oplodnje te e-Novorođenče.

Za sve navedeno Ministarstvo je planiralo sredstva u ukupnom iznosu od 152 milijuna kuna, a u iznosu od 206 milijuna kuna planirana su sredstva u ukupnom iznosu za hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova, 111 milijuna kuna za obnavljanje stare opreme i 137 milijuna kuna za poticaj za zdravstvo u BiH (u 2020. godini 42 mln kuna, u 2021. 45 mln kuna i u 2022. 50 mln kuna).

Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obrazložila je ukupni Financijski plan Ministarstva za 2020. koji iznosi 6.464.722.093 kuna, od čega se iznos od 5.541.568.299 kuna odnosi na limitirane izvore financiranja, a iznos od 923.153.794 na ostale izvore financiranja. Ukupni financijski plan Ministarstva za 2020. (svi izvori financiranja) veći je od rebalansirane 2019. godine za 315.018.442 kune, odnosno za 5,1 %, od čega se iznos od 128.740.077 odnosi na limitirane izvore, a iznos od 186.278.365 odnosi se na ostale izvore financiranja.

Ravnatelj HZZO-a obrazložio je prijedlog financijskog plana HZZO-a za 2020. i projekcije za 2021. i 2022. Kako je istaknuo, ukupni prihodi i rashodi za 2020. planirani su u iznosu od 27.486.102.000 kuna, za 2021. 28.361.742.000 kuna, a za 2022.  28.951.863.000 kuna. Ukupni prihodi Zavoda za 2020. planirani su u iznosu od 27.486.102.000 kuna,  projekcije plana za 2021. u iznosu od 28.361.742.000 kuna i 2022. u iznosu od 28.951.863.000 kuna. Ukupni rashodi za 2020. planirani su u iznosu od  27.486.102.000 kuna ili za 6,39% više od tekućeg financijskog plana za 2019., u projekciji za 2021. ukupni rashodi planirani su u iznosu od 28.361.742.000 kuna ili za 3,19% više nego u 2020., a u projekciji za 2022. 28.951.863.000 ili za 2,08% više nego u 2021.

U Posebnom dijelu plana najviše se osvrnuo na rashodovnu stranu u području: Primarne zdravstvene zaštite, lijekova na recept, posebno skupih lijekova (koji imaju drastično velik porast), ortopedskih uređaja i pomagala, bolničke zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne zaštite, naknada, dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i projekata EU.

U vezi bolničke zdravstvene zaštite, članovi Odbora najviše su raspravljali oko podmirivanja dugova bolnica te s tim u vezi iznosa limita i cijena usluga, za koje smatraju da nisu adekvatni te da su zbog toga bolnice u dugovima. Smatraju da se isti teško izračunavaju (pogotovo zbog nejasnoće članka 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju) već 20-tak godina, te da je potreban kvalitetniji izračun potrebnih sredstava. S tim u vezi predlažu izmjene članka 72. i 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju kako bi se jasnije definirao obuhvat  prava.

Predsjednica Odbora postavila je pitanje u vezi izgradnje Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i povredama kralježnične moždine u Varaždinskim toplicama, odnosno osiguranja dodatnih sredstava iz državnog proračuna, potrebnih za cjelokupnu realizaciju projekta. Do sada je pripremljena kompletna projektna dokumentacija (koju je financirala sama bolnica), međutim, nedostaje 18.413.538.99 kuna  koje je Vlada Republike Hrvatske  obećala osigurati, a nisu predviđena u proračunu. Postavila je i pitanje smanjenja sredstava za veteranske bolnice kao i dosadašnjeg financiranja preventivnih pregleda za veterane.

Na kraju rasprave svi su se složili da su problemi u zdravstvu iznad stranačke politike te da je svima u interesu održiv i kvalitetan zdravstveni sustav. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“,3 “protiv“ i 2 „suzdržana“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

-    te sljedećih odluka:
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. Godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu 
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu  i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu.
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka - Zagreb za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture  za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.