.png)
Zagreb - Odbor za poljoprivredu održao je tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Sjednica je okupila predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Agencije za poljoprivredno zemljište, Udruge općina, Udruge gradova, Hrvatske zajednice županija, Hrvatske poljoprivredne komore i Udruge OPG „Život“.
Uvodno je ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević dala kratak pregled stanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj, naglasivši kako je udio državnog poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj 27 posto te da se istim raspolaže kroz zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno raspolaganje, zamjenu, prodaju izravnom pogodbom i davanje na korištenje bez javnog poziva.
Od ožujka do listopada 2014. godine Agencija je raspisala javne pozive za zakup poljoprivrednog zemljišta za 13.093,05 hektara. Prodajom putem izravne pogodbe obuhvaćeno je 1.668,85 hektara, a ugovorima o privremenom korištenju 604 hektara. Mičević je naglasila kako bi prema simulaciji koju je izradila Agencija, a kojom su prognozirani godišnji prihodi od zakupa (po svim načinima uporabe), ukupni prihod od zakupa prema zadanoj početnoj cijeni premašio 178 milijuna kuna godišnje.
Od ovih sredstava prihod države je 25 posto, jedinica lokalne samouprave 65 posto te županija 10 posto. Izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištem, izmjene uredbe o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, potpuna inventarizacija svih podataka o tlu (do lipnja 2015.), rad Agencije i podružnica Agencije u 5 regija tijekom 2015. godine predstavljaju osnovu za unapređjenje sustava upravljanja poljoprivrednim zemljištem.
U raspravi, koja je uslijedila, predsjednik Odbora za poljoprivredu Franjo Lucić naglasio je nužnost skraćivanja postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, podsjetio na dvogodišnje razdoblje neraspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu putem prodaje poljoprivrednim proizvođačima, kao i potrebu definiranja kriterija za raspolaganje obraslim poljoprivrednim zemljištem.
Predstavnici poljoprivrednih proizvođača izrazili su svoje nezadovoljstvo neograničavanjem maksimalnih površina koje će biti obuhvaćene raspolaganjem te podsjetili na nužnost prilagodbe obrasca gospodarskog programa trenutnim uvjetima poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Uz uspostavu pet regionalnih ureda Agencije za poljoprivredno zemljište, naglasili su kako bi učinkovitije rješenje bilo ustrojavanje ureda po županijama.
U raspravi je povrh toga istaknuta nužnost definiranja strategije raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, a koja bi bila usko vezana uz strategiju razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj.