Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 36. sjednici održanoj 2. listopada 2025. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05., 154/11. i 12/12.), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 11. srpnja 2025. godine.
Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/25-07/245, URBROJ: 50301-05/31-25-9, od 4. rujna 2025., u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) predstavio je Izvješće. Domaće je gospodarstvo u 2024. ostvarilo rast od 3,9%, što je 0,6 postotnih bodova više u odnosu na prethodnu godinu. Inflacija je nastavila slabiti tijekom 2024. i na godišnjoj je razini iznosila 4%. Niska razina stope nezaposlenosti od 5% krajem godine i realni rast neto plaća od 10,5% ponovno su generirali rast osobne potrošnje, koja je, uz rast bruto investicija, bila glavna odrednica gospodarskog rasta u 2024. godini. Unatoč negativnom doprinosu neto izvoza zbog smanjene inozemne potražnje i rasta uvoza, domaće gospodarstvo i dalje bilježi dinamičan rast, čime je četvrtu godinu zaredom među najbrže rastućim gospodarstvima u Europi. Iako je javni dug nominalno porastao za 2,1%, njegov udio u BDP-u smanjen je na 57,6%, što je smanjenje od 4,3 postotna boda u odnosu na godinu ranije. Time je omjer javnog duga i BDP-a prvi put od 2010. pao ispod granice od 60% propisane kriterijima iz Maastrichta. Povoljni makroekonomski indikatori i održivo upravljanje javnim dugom pozitivno su djelovali na uvjete financiranja, odnosno na prinose na dugoročne državne obveznice, koji su krajem godine iznosili 3,1%, što je za 30 b.b. niže nego krajem 2023. godine. Uz ostale pozitivne makroekonomske pokazatelje, kreditni rejting Republike Hrvatske je na povijesno najvišoj razini. Nakon snažnog rasta od 28% u 2023., dionički indeks CROBEX porastao je za dodatnih 26% u 2024. te je prvi put od 2008. premašio razinu od 3.000 bodova. Obveznički indeks CROBIS također je ostvario rast od 4% u 2024., zahvaljujući smanjenju referentnih kamatnih stopa od strane ESB-a te stabilnim javnim financijama. Aktivnost na domaćem tržištu kapitala znatno je porasla tijekom 2024. pa je ukupan promet na Zagrebačkoj burzi dosegnuo 459,4 mil. eura (23,6% više nego godinu prije). Najviše se trgovalo dionicama, s prometom od 386,4 mil. eura (rast od 26,7%), dok je istovremeno redovni promet obveznicama smanjen za 7,5% (na 47,1 mil. eura). Povoljna tržišna kretanja u 2024., prvenstveno na domaćem dioničkom i obvezničkom tržištu, pozitivno su se odrazila na prinose svih vrsta investicijskih fondova.
Na kraju 2024. u Hrvatskoj je poslovalo 12 obveznih mirovinskih fondova (OMF-ovi), s neto imovinom od 23,2 mlrd. eura (27,1% BDP-a), što je 14,8% više nego godinu ranije. U 2024. nastavljen je trend pozitivnih prinosa OMF-ova potaknut dobrim rezultatima na financijskim tržištima, pri čemu su sve tri kategorije OMF-ova ostvarile pozitivne godišnje prinose. Dionička tržišta ostvarila su snažniji rast od obvezničkih, stoga su fondovi kategorije A ostvarili najviši prinos - 13,3%, fondovi kategorije B prinos od 9,7%, a fondovi kategorije C prinos od 3,6%. U 2024. su nastavila poslovati dva mirovinska osiguravajuća društva (MOD-ovi). Njihova ukupna imovina porasla je za 30,2% u odnosu na prethodnu godinu te je na kraju 2024. iznosila 557,5 mil. eura. Ukupna naplaćena premija društava za osiguranje u 2024. iznosila je 1,9 mlrd. eura (rast od 9,9% u odnosu na 2023.). Ukupna aktiva leasing društava krajem 2024. dosegnula je 4,1 mlrd. eura, što je povećanje od 17,4% u odnosu na prethodnu godinu.
HANFA je u 2024. provela 204 postupka licenciranja, od kojih se najveći broj odnosio na zahtjeve za izdavanje dozvola za obavljanje poslova distribucije osiguranja i/ili reosiguranja (92). I tijekom 2024. analizirani su rizici kojima su subjekti nadzora izloženi, a u postupcima nadzora zakonitosti poslovanja svojih subjekata HANFA je donijela više od 40 rješenja kojima je naloženo otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. U sklopu osnaživanja financijskog obrazovanja, tijekom 2024. HANFA je organizirala, odnosno sudjelovala u ukupno 113 edukativnih događanja, što je, u usporedbi s 2023. godinom, 28% više aktivnosti. HANFA je aktivno sudjelovala i u izradi novih zakona, a regulatorno-normativno djelovanje usklađivala je i s aktivnostima europskih nadzornih tijela (ESMA, EIOPA, EBA, ESRB) kroz aktivno sudjelovanje u njihovu radu, članstvom u odborima i tijelima. U 2024. ostvaren je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 313,4 tis. eura koji je HANFA uplatila u državni proračun RH.
U raspravi na Odboru je pohvaljeno iscrpno izvješće te je iznesen komentar o ukupno uplaćenom iznosu mirovinskih doprinosa u drugi mirovinski stup, kao i o postotku onih građana koji su se odlučili za kombiniranu mirovinu, a s obzirom na protek godine dana od izmjene zakona. Kako je pojašnjeno, kombinacija različitih faktora je dovela do povećanja broja onih koji biraju kombiniranu mirovinu, ali se može primijetiti da je jednokratna isplata sredstava svakako bila jedan od važnih faktora za to. Dugoročni cilj jest povećanje kapitaliziranih sredstava koji će prirodno dovesti do toga da osiguranici izabiru II. stup te bi bilo korisno napraviti istraživanje o smjeru u kojem se ide te koje bi korekcije bile potrebne.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor
financijskih usluga za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac