Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 37. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 201, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se, kao i prilikom svakog rebalansa, djelomično mijenjaju i dopunjuju odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna te se ovim prijedlogom izmjene i dopune Zakona mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga, što je iskazano u Računu financiranja. Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura u 2025. godini, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i u 2025. godini može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura. Također, mijenja se i planirani iznos zaduživanja kao i iznos tekućih otplata glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Planirani iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423,0 milijuna eura u 2025. godini, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica duga izvanproračunskih korisnika u 2025. povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241,0 milijuna eura u 2025 godini.
U raspravi je pohvaljena opsežnost materijala i iscrpnost podataka u izvještajima, ali je ujedno i dana preporuka da se određeni podaci ubuduće navedu u obrazloženju, radi boljeg razumijevanja izvještaja u cjelini. Iznesena je usporedba stopa rasta plaća u prvom polugodištu 2025. u odnosu na prvo polugodište 2024. godine, te je zatraženo objašnjenje, ako se porezno opterećenje smanjilo, kako je moguće da je nominalni rast neto plaća manji od nominalnog rasta bruto plaća. Vezano za rebalans proračuna, zatraženo je pojašnjenje o smanjenom očekivanju prihoda od PDV-a te o podbačaju poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i podatak o iznosu dospjelog duga zdravstvenog sustava. Nadalje, postavljeno je pitanje o visini zadanih stavki proračuna (plaće, mirovine, socijalna davanja), odnosno koliki je njihov udio u proračunu te koja je očekivana dinamika rasta tih, zadanih troškova u odnosu na ukupni državni proračun. Nastavno na to, izneseno je mišljenje da se radi o pitanju fiskalne održivosti, jer je trenutačno ekspanzivna i prociklična politika, pa je pitanje koliko ostaje prostora za eventualni manevar, ako se očekuje usporavanje rasta. Postavljeno je i pitanje o prihodima od poreza na dobit i očekivanjima od istoga u narednom razdoblju. U daljnjoj raspravi je izneseno i stajalište o visokom oporezivanju srednjih i viših plaća, gdje je, prema dostupnim podacima, Hrvatska treća u Europskoj uniji, iza Švedske i Danske, što destimulira poslodavce na povećanje plaća. Isto tako, povećanjem plaća u javnom sektoru istiskuje se privatni, unatoč nedostatku radne snage. Pritom je istaknuto da nije problem visina, odnosno razina plaća u javnom i državnom sektoru, nego masa plaća, odnosno broj zaposlenih, kao i trend porasta broja zaposlenih u, primjerice, obrazovanju, iako je broj učenika i studenata manji. Ujedno, izneseno je mišljenje da su smanjeni prihodi rezultat slabije turističke sezone, bojkota trgovina, neradnih nedjelja, što su nepovratno izgubljeni prihodi. Dodatno je iznesen komentar na dug zdravstvenog sustava prema veledrogerijama, koji iznosi cca 800 milijuna eura i ugrožava i stabilnu opskrbu lijekovima, te je ukazano na njegovu neodrživost. U raspravi je, među ostalim, izražena zabrinutost zbog smanjenja sredstava za projekte, istraživanje i razvoj. Izneseno je mišljenje da ovakva struktura proračuna dugoročno potiskuje privatne investicije te stvara ovisnost o potrošnji države, što, kako je rečeno, nije smjer u kojem treba ići.
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske pojasnili su da rastom proračuna, rastom sredstava iz europskih fondova, složenošću metodologije, dolazi do raskoraka među podacima. Ministarstvo financija svjesno je da samo oslanjanje na nacionalnu metodologiju, bez dorade metodologije koja pokazuje podatke prema obračunskoj osnovi, ne daje razumijevanje podataka. Stoga je pokrenulo i provodi projekt modernizacije proračunskog računovodstva, da bi se uspostavila računovodstvena metodologija na način da postoje prijelazi iz obračunske, novčane i modificirane obračunske osnove, kako bi se podaci mogli jednostavno objašnjavati, a cilj projekta je da to bude razumljivo i stručnoj i široj javnosti. To zahtijeva multidimenzionalni pristup i prilagodbe tome su zahtjevne. S tim u vezi, pojašnjena je razlika između evidentiranja pojedinih podataka, zbog čega nastaju razlike u kategorizaciji i podacima iz različitih metodologija. Vezano za pitanje usporedbe rasta plaća, pojašnjeno je da je jedan razlog što je dio ljudi time ušao u porezne škare, a prije povećanja plaća nisu bili, a drugi leži u višim stopama doprinosa koje zahvaćaju te više plaće. U odnosu na prihode od PDV-a, istaknuto je da su pokazatelji i dalje dobri, međutim, primjetan je trend laganog usporavanja osobne potrošnje, a i turistički rezultati rastu sporije od očekivanog. Što se tiče dospjelog duga zdravstvenog sustava, s krajem kolovoza 2025. on je iznosio cca 718 milijuna eura ukupno, od toga je 600 milijuna eura dospjelo, a 168 milijuna je dospjelo preko 120 dana. Kad je riječ o rezultatima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do kraja godine se projicira njihov manjak od 333 milijuna eura. Posljednje tri godine su te jedinice bile u plusu, pa se je višak akumulirao i sada se stavlja u potrošnju s povećanim investicijskim ciklusom. Od lipnja 2024. do lipnja 2025. investicije su na lokalnoj razini porasle za 54%, a s rastom plaća i investicija dolazi do porasta i materijalnih rashoda, koji su trenutačno na razini od 37% do 39%. Ministarstvo financija, po pitanju upravljanja rashodima i investicija koje se planiraju, poziva jedinice lokalne samouprave da vode računa da se ovaj vrhunac rasta i poreznih prihoda ne može održati, da se ne stvori lažan osjećaj da će novac dolaziti u povećanim iznosima, da se investicijski ciklusi i prava planiraju razmjerno fiskalnim mogućnostima, da se ne optereti fiskalni prostor do maksimalne granice i da se one ne prijeđu. Apelira se i da se što prije obrađuju zahtjevi za nadoknadu sredstava za lokalne projekte u suradnji s ministarstvima, da se novac može spustiti na niže razine, jer prije toga ni ministarstvo ne može podnijeti zahtjev prema Europskoj komisiji, što znači da ministarstvo mora predfinancirati njihovo financiranje. Vezano za udio zadanih stavki u proračunu, radi se o cca 30% za mirovine i ostale naknade građanima, 22% za rashode za zaposlene, 14% pomoći JLS-ima, a doprinos EU trenutačno je na razini od 5% (koji raste s rastom BDP-a). Pojašnjen je rast zadanih stavki proračuna u odnosu na 2024. godinu, a s obzirom na doprinos Republike Hrvatske Europskoj uniji, posebno je naglašeno da je važno iskoristiti što više europskih sredstava. Govoreći o porezu na dobit, pretpostavlja se da će on biti nešto niži u odnosu na ostvarenje 2024. godine, ali se radi o maloj razlici, te je za očekivati da će biti dobar i ove godine.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac