Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 3. lipnja 2025. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2025. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/25-12/25, URBROJ: 50301-05/31-25-7, od 22. svibnja 2025. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Ured tijekom 2024. i 2025. obavio reviziju učinkovitosti prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska se, kao stranka međunarodnih sporazuma u vezi s klimatskim promjenama te kao članica Europske unije, obvezala na smanjenje emisija stakleničkih plinova te na provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Tijekom 2023. godine Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) je pokrenula Globalnu kooperativnu reviziju o provedenim aktivnostima vezanim za prilagodbu klimatskim promjenama. Državni ured za reviziju je sudjelovao u navedenoj inicijativi te je, paralelno s vrhovnim revizijskim institucijama iz 53 države, obavio reviziju iz područja provedbe aktivnosti planiranja prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Subjekt revizije bilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je, između ostalog, nadležno za politiku klimatskih promjena, što, uz ublažavanje klimatskih promjena, uključuje i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera radi jačanja otpornosti na klimatske promjene i sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati, kao i iskorištavanje mogućih pozitivnih učinaka klimatskih promjena. Obavlja se provedbom mjera prilagodbe u sektorima koji su ranjivi na utjecaje klimatskih promjena.
Revizijom je obuhvaćen zakonodavni i institucionalni okvir, planiranje te provedba aktivnosti prilagodbe, uspostava sustava praćenja i evaluacije napretka u provedbi aktivnosti prilagodbe te izvješćivanje o provedenim aktivnostima prilagodbe. Donesena je Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine, s pogledom na 2070. godinu, koja daje procjenu promjena klime do kraja 2040., odnosno 2070., analizu utjecaja i ranjivosti na klimatske promjene te predlaže niz mjera prilagodbe. Strategijom je utvrđeno osam ranjivih sektora i dvije međusektorske teme koje su ključne za provedbu cjelovite i učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama. Predlažu se ukupno 83 mjere prilagodbe, kroz provedbu 279 aktivnosti po sektorima. Procijenjeni iznos potrebnih ulaganja u provedbu Strategije do 2040. iznosi oko 3,6 milijardi eura, od čega se najveći dio odnosi na poljoprivredu (1,7 milijardi eura ili 47%). Iako nije donesen Akcijski plan provedbe Strategije prilagodbe, provode se aktivnosti i projekti povezani s prilagodbom. Međutim, Ministarstvo nema podatke i informacije o statusu provedbe mjera prilagodbe iz Strategije po ranjivim sektorima. Prema podacima prikupljenim tijekom revizije, od 279 aktivnosti iz Strategije prilagodbe tijela nadležna za pojedine mjere izvijestila su Ministarstvo o statusu provedbe za 104 aktivnosti (37,3 %), od čega je 28 aktivnosti provedeno, 64 aktivnosti su u provedbi, a 12 aktivnosti nije provedeno. Velik broj tijela nadležnih za pojedine mjere nije odgovorio na upit Ministarstva.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno sljedeće: nije osnovano Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, koje, između ostalog, treba osigurati potporu aktivnostima prilagodbe te brzu i učinkovitu integraciju prilagodbe u sektorske politike, a to je propisano odredbama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja; nisu uspostavljene procedure kojima bi se utvrdio način koordinacije nadležnih tijela za prilagodbu nacionalne, regionalne i lokalne razine za razmjenu specifičnih znanja svih razina za donošenje politika prilagodbe te podržala nadležna tijela regionalne/lokalne razine u provođenju aktivnosti vezanih za usklađenje lokalnih politika s nacionalnom politikom prilagodbe; procjena rizika od klimatskih promjena i ranjivosti djelomice je ažurirana, ali njome nisu obuhvaćeni niti procijenjeni svi rizici, utjecaji klimatskih promjena i ranjivosti svih sektora koji provode mjere prilagodbe; nije donesen Akcijski plan prilagodbe u kojem bi bio utvrđen način provedbe mjera, nadležna tijela, rokovi provedbe, jasni i mjerljivi pokazatelji provedbe, financijska sredstva i izvori financiranja, a prema Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja trebao je biti donesen u roku od 18 mjeseci od stupanja Zakona na snagu (do konca lipnja 2021.); nije uspostavljeno sustavno i kontinuirano prikupljanje podataka o provedenim aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama, što znači da se provedba mjera prilagodbe i postizanje ciljeva prilagodbe, odnosno cjelokupni rezultati i učinci provedbe aktivnosti ne prate.
Državni ured za reviziju ocijenio je da su aktivnosti Ministarstva vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama djelomično učinkovite. Ukupno je dano 13 preporuka usmjerenih na poboljšanja u vezi s aktivnostima koje se odnose na prilagodbu klimatskim promjenama.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske osvrnuo se na Izvješće, rekavši da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije radi na otklanjanju situacija na koje je ukazano u Izvješću. Dodao je da će Centar za prilagodbu klimatskim promjenama biti unutar navedenog Ministarstva, umjesto unutar Državnog hidrometeorološkog zavoda, kako je ranije planirano, a radi se i na ustroju Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Potvrdio je, a kako je u Izvješću navedeno, da u određenim sektorima postoje zastoji, međutim, kako je rečeno, Ministarstvo nastoji ubrzati procese i poduzima potrebne aktivnosti kako bi se planirano izvršilo.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac