Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 43. sjednici, održanoj 25. studenoga 2025. godine, Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18. i 83/23.), dostavilo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, aktom od 10. rujna 2025. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 13. studenoga 2025., KLASA: 022-03/25-12/49, URBROJ: 50301-05/14-25-11, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predsjednica Povjerenstva predstavila Izvješće. Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 111/18. i 83/23.) Povjerenstvo za fiskalnu politiku obvezno je svake godine izvijestiti Hrvatski sabor o svome radu, najkasnije do 1. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu. Predmetno Godišnje izvješće Povjerenstva za fiskalnu politiku opisuje rad Povjerenstva u 2024. godini te daje osvrt i ocjenu na makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku tijekom 2024. godine, naglašavajući ključne izazove s kojima bi se hrvatska fiskalna politika u kratkom i srednjem roku mogla suočiti.
Usprkos prevladavajućoj krhkosti međunarodnog gospodarskog okruženja, hrvatsko gospodarstvo se i u 2024. godini pokazalo dinamično i otporno, ostvarivši snažan rast od 3,9%, što je među najvišim stopama u europodručju. Rast je uglavnom bio potaknut snažnim doprinosom domaće potražnje, osobito osobne potrošnje i brutoinvesticija u fiksni kapital temeljen na pomoći EU. S druge strane, negativan doprinos povećanju BDP-a, zabilježen je u kategorijama uvoza roba i usluga, izvoza usluga te promjena u zalihama. Tržište rada ostalo je snažno i stabilno, sa stopom zaposlenosti od 5,5%, i stopom nezaposlenosti od 5%. Inflacija se nastavila smanjivati te je mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila 3%. Rast cijena bio bi i izraženiji da Vlada nije nastavila s provedbom mjera zaštite stanovništva i dijela gospodarstva od rasta cijena (cijene najvažnijih energenata za potrošače i dalje bile ograničene, kao i maloprodajne cijene pojedinih osnovnih proizvoda).
Iako je 2024. godina ekonomski bila povoljnija od prethodnih očekivanja, relativno povoljne makroekonomske okolnosti nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene na optimalan način za jačanje fiskalne konsolidacije, otpornosti i održivosti. Fiskalna pozicija se počela blago pogoršavati u 2023., da bi se u 2024. fiskalna ostvarenja značajnije pogoršala. Fiskalna politika je u 2024. djelovala prociklično i ekspanzivno, pri čemu su, unatoč relativno visokom gospodarskom rastu, fiskalna kretanja rezultirala ostvarenjem proračunskog manjka opće države od -1,9 % BDP-a (ESA 2010). Rastu manjka opće države u 2024. pridonijeli su povećani rashodi uslijed reforme (povećanje) sustava plaća u državnoj i javnoj službi, mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od cjenovnih pritisaka te pružanje potpore najosjetljivijim društvenim skupinama, uz nastavak obnove građevina oštećenih potresom. Snažan oporavak gospodarske aktivnosti u razdoblju 2021. - 2024. godine koji je pridonio značajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, nastavio se i u 2024., čime je omjer javnog duga i BDP-a smanjen na 57,4 %, što je smanjenje od 3,5 postotnih bodova u odnosu na 2023. Iako je RH u 2024. bila u relativno snažnoj fiskalnoj poziciji i zadovoljila oba ključna fiskalna pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu (manjak opće države ispod 3% BDP-a i javni dug ispod 60% BDP-a), prema preventivnom dijelu Pakta niz dodatnih kriterija nije bio zadovoljen. Naime, došlo je do pogoršanja strukturnog primarnog manjka od -0,8 % BDP-a, kao i strukturnog manjka od -3,3 % BDP-a, dok bi prema novim fiskalnim pravilima ciljani okvir strukturnog salda trebao biti do najviše 1,5 % BDP-a.
U travnju 2024. godine na snagu je stupio reformirani okvir gospodarskog upravljanja EU-a, koji stavlja naglasak na srednjoročno planiranje i održivost javnog duga. Za države članice čiji fiskalni saldo te javni dug ostaju ispod referentnih vrijednosti od 3%, odnosno 60% BDP-a, umjesto referentne putanje, države članice mogu zatražiti, tzv. tehničku informaciju. Ona sadrži fiskalne smjernice za izradu nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana (NSFSP). Revidirani okvir usmjerava pozornost na kontrolu rashoda, postavljanjem ograničenja na rast neto nacionalno financiranih primarnih rashoda, koji postaju glavni instrument fiskalne politike za održavanje stabilnosti državnih financija u dugom roku. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine, uz mogućnost produžetka za najviše tri godine, pod uvjetom da se država članica obveže na provođenje relevantnih reformi i ulaganja koji zadovoljavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263. Hrvatska je u skladu s ovim novim okvirom upravljanja usvojila prvi NSFSP 14. studenoga 2024., u kojem se za razdoblje prilagodbe od 2025. do 2028. godine predviđa prosječan rast neto nacionalno financiranih primarnih rashoda od 4,8 %. Ovaj rast trebao bi omogućiti smanjenje strukturnog primarnog manjka na -0,2 % BDP-a u 2028. godini, što je bolji rezultat/cilj od zahtjeva Europske komisije prema Tehničkoj informaciji iz lipnja 2024. godine, koja je definirala minimalnu razinu strukturnog primarnog salda na razini od -0,4 % BDP-a u 2028. godini. Ako se ostvare obveze za kretanje neto rashoda iz NSFSP-a, dug opće države trebao bi se postupno smanjivati s 57,6 % BDP-a u 2024. na 53,1 % na kraju razdoblja prilagodbe, 2028. godine. Važno je pratiti i nominalni rast javnog duga koji je u razdoblju od 2022. do 2025. godine narastao je preko 12%, odnosno pet milijardi eura.
Dva su ključna izazova pred Vladom Republike Hrvatske: prvi je vezan uz pokretače gospodarskog rasta. Iako hrvatsko gospodarstvo trenutačno ostvaruje razmjerno visoke stope gospodarskoga rasta, u narednom razdoblju očekuje se usporavanje rasta, pa bi stope rasta mogle biti osjetno niže u odnosu na razdoblje 2022.- 2024., što bi posljedično moglo negativno utjecati na dugoročnu održivost javnih financija. Dodatno, Hrvatska se suočava s ozbiljnim rizicima u vidu demografskih izazova koji donose ozbiljne rizike za održivost mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava. Drugi izazov odnosi se na kontrolu rasta rashoda u skladu s putanjom predviđenom u NSFSP-u. Nakon ekspanzivne fiskalne politike u prethodnim godinama, koja je dovela do pogoršanja fiskalnih pokazatelja, nužno je poduzeti mjere za snažniju konsolidaciju javnih financija.
Tijekom 2024. Povjerenstvo je svojim preporukama naglašavalo potrebu da Vlada RH ustraje na fiskalno odgovornom ponašanju i započne pripremu za funkcioniranje u gospodarskom okruženju u kojem će stope rasta biti niže od 3% godišnje. Također, Povjerenstvo je isticalo povratak konzervativnom i protucikličkom vođenju fiskalne politike, što podrazumijeva izgradnju fiskalnih rezervi koje će omogućiti bolju otpornost u slučaju budućih kriznih situacija.
Također, istaknuto je da bi Direktiva Vijeća EU 2024/1265 o zahtjevima za nacionalne proračunske okvire trebala biti prenesena u nacionalno zakonodavstvo do kraja 2025. godine te Povjerenstvo apelira na ažuriranje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, temeljnog propisa kojim se uređuje sastav, položaj, nadležnosti, zaposlenike, sredstva za rad i druga pitanja od značaja za djelovanje Povjerenstva. Naglašeno je da postoji potreba za daljnjim institucionalnim unapređenjem Povjerenstva i pratećeg stručnog tima-Ureda koji pruža analitičku, stručnu i administrativnu pomoć te da, iako je u 2024. nastavljen proces zapošljavanja u Uredu, i dalje postoji poseban izazov u pronalaženju stručnih kadrova, što ostaje aktualno i ubuduće. S tim u vezi, naglašeno je da se radi o vrlo specifičnim znanjima, kadar koji je na tržištu teško naći, posebno imajući u vidu plaću tih radnih mjesta te se i u tom smislu apelira na izmjene zakona, na način kako je to uređeno u drugim neovisnim fiskalnim tijelima na razini Europske unije.
U 2024. završen je i proces funkcionalnog osamostaljivanja u obavljanju administrativnih, financijskih i tehničkih poslova od UZOP-a. Što se tiče financijskog plana Povjerenstva, ukupno izvršenje iznosilo je 351.656,00 eura. Zaključno je istaknuta i pohvaljena dobra suradnja sa svim tijelima s kojima Povjerenstvo surađuje.
U kratkoj raspravi izneseni su komentari na pojedine podatke iz Izvješća.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac