Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 54. sjednici održanoj 20. listopada 2026. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2026. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Hrvatske vode d.o.o.
Nakon uvodnih izlaganja predstavnika predlagatelja, upitano je da li je 120,55 milijuna eura vrijedno povećanje sredstava na stavci Ruralni razvoj rezultat dinamike provedbe i isplata iz Strateškog plana ZPP-a i koliko je stvarno povećanje ulaganja koja su dostupna poljoprivrednicima. Postavljen je i upit kolika je trenutna ugovorenost i isplaćenost sredstava iz Strateškog plana te može li se očekivati ubrzanje provedbe investicijskih intervencija. Vezano uz provedbu Programa za stambeno zbrinjavanje mladih na ruralnim područjima, vrijednog milijun eura, upitano je hoće li taj iznos biti dovoljan za iskazani interes mladih obitelji i općina koje žele sudjelovati u njegovoj provedbi te planira li Ministarstvo povećati sredstva za ovaj Program u 2027. godini. Upitano je i za razloge 17,24 milijuna eura vrijednog smanjenja sredstava za izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi te 3,55 milijuna eura smanjenja sredstava za pomoć namijenjenu poljoprivrednicima u slučaju elementarnih nepogoda i nepovoljnih događaja. Rečeno je kako su posljedice klimatskih nepogoda sve izraženije i upitano hoće li preostala sredstva biti dostatna za potrebe poljoprivrednika do kraja 2026. godine. Upozoreno je i da usitnjenost poljoprivrednih površina ograničava konkurentnost hrvatske poljoprivrede te je zatraženo pojašnjenje razloga potpunog ukidanja stavke vrijedne milijun eura koja je planirana za unapređenje sustava restrukturiranja poljoprivrednog zemljišta i komasaciju. Izražena je zabrinutost zbog smanjenja sredstava namijenjenih poticanju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za gotovo 88 % i upitano kako Ministarstvo planira nastaviti podupirati konkurentnost domaće drvoprerađivačke industrije i poticati domaću preradu drva, proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti i smanjivati izvoz sirovine. Upitano je i da li je Republika Hrvatska tijekom 2026. godine koristila zakonsko pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta i koliko je za tu namjenu do sada sredstava utrošeno i u koliko slučajeva te jesu li ovim rebalansom obuhvaćene izmjene sredstava planiranih za tu namjenu. Rečeno je kao su u okolnostima sve učestalijih suša i klimatskih promjena ulaganja u sustave javnog navodnjavanja izuzetno važna za stabilnost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Upitano je koliko je sustava javnog navodnjavanja dosad odobreno za financiranje u aktualnom programskom razdoblju 2023. – 2027., koliko ih je u izgradnji, koliko ih je dovršeno i stavljeno u funkciju te koji su razlozi 4,26 milijuna vrijednog smanjenja proračunskih sredstava namijenjenih za projekte navodnjavanja. Postavljen je i upit o realizaciji Projekta izgradnje sustava javnog navodnjavanja Velika Ludina, u kojoj fazi je realizacija projekta za koji je projektna dokumentacija spremna već više od desetljeća, što je do sada poduzeto i kada se može očekivati početak realizacije istoga. Uz predloženo smanjenje proračunskih sredstava Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za približno 164 milijuna eura i znatno smanjenje financijskih planova Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rečeno je kako se sredstva smanjuju u trenutku kada su zahtjevi za djelovanjem Ministarstva i nadležnih institucija sve veći. Isto se posebno odnosi na potrebe sanacije odlagališta otpada, uključujući lokacije na kojima je nezakonito odložen otpad, dodatno praćenje kakvoće površinskih i podzemnih voda te druge aktivnosti zaštite okoliša. Upitano je hoće li Ministarstvo i nadležne institucije, obzirom na smanjenje sredstava, moći odgovoriti na sve veće potrebe te hoće li smanjenje sredstava utjecati na opseg i dinamiku planiranih aktivnosti, posebno sanacije odlagališta otpada u Gospiću i dodatnog praćenja kakvoće voda koje provodi Institut za vode. U raspravi je pozitivnim ocijenjeno raspisivanje natječaja za ulaganja u obnovljive izvore energije u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi, za koje je predviđeno 30 milijuna eura. Rečeno je da su ovakvi programi važni za smanjenje troškova proizvodnje, povećanje energetske samostalnosti i konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava i upitano koliki se interes poljoprivrednika očekuje, te hoće li sredstva biti dostupna i malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te postoji li mogućnost osiguranja dodatnih sredstava ako interes poljoprivrednika premaši raspoloživi iznos. Upozoreno je i na posljedice suše za poljoprivrednu proizvodnju i ukazano na važnost izrade Nacionalne strategije navodnjavanja u Republici Hrvatskoj. Rečeno je i da bi omogućavanje čišćenja korita rijeka i iskorištavanje mineralnih sirovina pridonijelo ograničavanju uvoza mineralnih sirovina i osiguralo dodatna sredstva u Državnom proračunu. Uzimajući u obzir dinamiku provedbe projekata navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, upitano je i trebaju li se hrvatski poljoprivrednici prilagoditi klimatskim promjenama i okrenuti se uzgoju otpornijih kultura.
Projekti navodnjavanja većinom se provode i sufinanciraju u suradnji Hrvatskih voda i hrvatskih županija, odgovorila je predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i dodala kako prosječni trošak izgradnje sustava navodnjavanja po hektaru iznosi oko 25.000 eura. Pri tome se projekti vrijednosti do 15 milijuna eura financiraju iz Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske, a projekti više vrijednosti se financiraju iz drugih izvora. Ukupna površina navodnjavanih površina biti će oko 25.000 hektara, koji su i predviđeni Strategijom razvoja poljoprivrede do 2030. Trenutno je oko 3,3 % navodnjavanih površina u Republici Hrvatskoj, a jedinice lokalne samouprave i županije trebaju strateški razmišljati. Obzirom da ne postoje potpuni podatci o populaciji vuka u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo se odlučilo za zadržavanje stroge zaštite vuka, jer bi u suprotnom vuk postao lovna divljač, no, zbog pravične naknade šteta za poljoprivrednike, značajno su povećane naknade za štetu koju počini vuk. Financiranje održivih izvora energije u poljoprivredi odnosi se i na male i na srednje poljoprivrednike, za koje je osiguran iznos od 20 milijuna eura, a predviđeno je i da se sredstva traže i za hrvatske ribare. Predstavnik Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ je odgovorio kako je eksploatacija mineralnih sirovina iz rijeka ograničena europskim direktivama.
Trenutna iskoristivost sredstava iz Strateškog plana ZPP-a je na razini od 56 % ugovorenih projekata i 46,5 % isplaćenih projekata, odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a obzirom na pravilo n+3, Ministarstvo smatra kako će iskoristivost biti potpuna. U tom kontekstu Republika Hrvatska se zalaže za očuvanje pravila n+3 i u narednom programskom razdoblju. Sredstva su dostupna poljoprivrednicima kroz aktualne natječaje, pa je i to razlog povećanja sredstava za ruralni razvoj. Drvno-prerađivačka industrija financirat će se iz kreditnih sredstava HBOR-a, a sredstva se isplaćuju po realizaciji. Vezano uz pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta od strane države, odgovorio je da se izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu može detaljnije urediti pitanje prava prvokupa. Što se tiče komasacije, odgovorio je da će se sredstva za pet jedinica lokalne samouprave iskoristiti u 2027. godini i da će se komasacija financirati nacionalnim sredstvima. Govoreći o suši rekao je kako se razina podzemnih voda snižava i da je u tom kontekstu potreban oprez, ali i učinkovitije upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj. Dodao je i da su poljoprivrednici već krenuli s uzgojem alternativnih kultura poput slanutka i boba. Predstavnik Hrvatskih voda izvijestio je o vrlo niskom vodostaju koji nije izmjeren od kada postoje mjerenja i zbog toga su brojni vodozahvati postali nedostupni, pa uz poljoprivredu trpi i ribnjačarstvo. Odgovorio je i da je 72 milijuna eura u Strateškom planu ZPP-a planirano za navodnjavanje, a u budućnosti je intencija 100%tno financiranje iz europskih sredstava. Vezano uz sustav navodnjavanja u Velikoj Ludini, rekao je da se Sisačko-moslavačka županija mora prijaviti na natječaj za sredstva, ali to do sada nije učinila. Zaključio je da treba jačati vodnu otpornost, a potencijal je izgradnja akumulacija kako bi se zadržao dio voda te restauracija vodotoka i deponiranje vode koja će se prirodno procjeđivati prema tlu.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir